13.11.2017

Vrijeme za nove korake

Franšizne asocijacije te franšizne akademije snažni su pokretači razvoja franšizinga – zato ih svaka zemlja treba imati, kaže Marica Vidanović iz Privredne komore Srbije

Hoće li ponovno biti osnovana franšizna asocijacija u Srbiji, zašto je potrebno formirati franšiznu akademiju i registar franšiza te kako potaći financijske institucije da kreiraju proizvode za franšizni sektor, otkriva nam Marica Vidanović, savjetnica u Centru za bilateralnu suradnju Privredne komore Srbije.

Marica, Vidanović Fot. Marica Vidanović

Osnaživanjem nacionalne franšizne organizacije i njezinim većim prisustvom na tržištu, okupljanjem svih lica koja su uključena u franšizno poslovanje, utjecat će se na popularizaciju kvalitetnog, provjerenog te certificiranog franšiznog poslovnog modela.

Može li franšizing biti poticaj gospodarskom razvoju jedne zemlje?

Svakako! Ulaskom u franšiznu mrežu, odnosno, kupnjom franšize, nezaposleno lice postaje samozaposleno; broj tvrtki se povećava; nadoknađuju se nedostaci inovativnosti i iskustva, a obuka je konstantna dok traje ugovorni odnos. Visoka razina nezaposlenosti, nedostatak iskustva, neadekvatna obuka te nedostatak ideja, predstavljaju izazove, odnosno, mogućnosti za razvoj franšizinga, koji može biti jedno od rješenja pojedinih problema gospodarstva u Srbiji.

U proteklih desetak godina, otkako se Privredna komora Srbije bavi temom franšizinga, ova je institucija bitno utjecala na mijenjanje svjeti o prednostima i mogućnostima franšiznog poslovanja u Srbiji. Ovo se uglavnom odnosi na edukacije, konferencije, sajamske izložbe u zemlji i inozemstvu, konzultanske usluge te pružanje pomoći za ulazak u franšizno poslovanje. Primjećujemo da je u posljednje dvije godine znatno porastao broj zainteresiranih za franšizing u Srbiji.

No, osim PKS-a, u Srbiji nema drugih institucija koje se bave franšizingom. Srpska udruga za razvoj franšizinga bila je kratkog daha. Koliko to otežava razvoj franšizinga?

U razgovorima koje Privredna komora Srbije vodi sa Europskom franšiznom federacijom (EFF) i Svjetskim frašiznim savjetom, koji okupljaju sve nacionalne asocijacije te globalno priznate eksperte iz ovog područja, postoji preporuka da se aktivira ili osnuje nova nacionalna franšizna asocijacija u Srbiji. Razlog je upravo poboljšanje ekonomske klime za razvoj franšiznog sektora. PKS jeste prepoznata kao nacionalni nositelj i stožer franšizinga u Srbiji i svojim je aktivnostima doprinijela razvoju franšiznog sektora, no, pored PKS-a, dio se posla mora prenijeti na buduću asocijaciju. Osnaživanjem nacionalne franšizne organizacije i njezinim većim prisustvom na tržištu, okupljanjem svih lica koja su uključena u franšizno poslovanje, utjecat će se na popularizaciju kvalitetnog, provjerenog te certificiranog franšiznog poslovnog modela.

Tko bi bili članovi te asocijacije?

Članovi asocijacije moraju biti reputativni brandovi, a njezine članice ne trebaju biti samo domaći franšizni sustavi, već i strani brandovi koji svoju mrežu šire u Srbiji. Po najnovijim preporukama Europske franšizine federacije, članovi asocijacije trebaju biti i davatelji franšize, koji su bili stožeri i nositelji franšiznog poslovanja, ali i primatelji, jer bi asocijacija trebala biti mjesto koje će okupiti obje strane te doprinijeti poboljšanju shvaćanja pozicije obje strane. Najveći se problem javlja kada su primatelji ograničeni u poslovanju strogim ugovorima i pravilima, što i jeste model franšiznog poslovanja, ali je suština i u tome da se mora dati i sloboda primateljima. Nove debate u svijetu i zahtjevi primatelja najvećih svjetskih franšiza idu dotle sa oni traže odgovornost davatelja za njihovo poslovanje, što nije sukladno logici samog franšizinga. No, zahtjevi idu toliko daleko da traže financijsku odgovornost davatelja franšize. Stoga i trebamo mjesto na kojem će se razgovarati o svim problemima.

Što bi još bila uloga nacionalne udruge?

Dakle, asocijacija bi bila mjesto gdje bi se problemi prevladavali i gdje bi davatelji i primatelji mogli razgovarati i razmjenjivati iskustva. Bile bi organizirane edukacije o franšizinom poslovanju, izradi i sadržaju ugovora. Članicama bi se pomagalo i oko marketinga i promocije, osigurali povoljniji uvjeti u tom domenu ili nastup na sajmovima, olakšao pristup bankama.

U svim zemljama svijeta, nacionalne franšizne asocijacije su upravo te koje, kroz svoju ulogu promocije, afirmacije franšiznog sektora, kao i svoju reputativnost, lobiraju za franšizni poslovni model. PKS bi u Srbiji, svakako, trebao biti uključen u rad nacionalne asocijacije, kao institucija koja je već „utabala stazu“ razvoju franšizinga.

Osim asocijacije, što još treba učiniti kako bi se potaknuo razvoj franšizinga?

U Srbiji, pravo je vrijeme da se pokrene uvođenje nacionalnog plana ili strategije za razvoj franšiznog sektora. Mislim na alate i korake koji bi olakšali put do franšiznog poslovanja, a koji je mnogo sigurniji način ulaska u poduzetnišvo.

Općenito, u svakoj je zemlji potrebna sustavna edukacija o franšiznom poslovanju, što podrazumijeva uspostavljanje franšizne akademije. Veliki broj zemalja ima franšizne akademije, kao dio sustavnog, priznatog modela edukacije, koji bi svakako pridonio uspostavi i kreiranju kvalitetnog standarda franšiznog poslovanja.

Potom, treba formirati registar davatelja franšize – na ovaj bi se način uredilo tržište na kojem su sada prisutne franšize koje to nisu, kao i druge metode širenja poslovanja, koje se ne predstavljaju kao franšize, a zapravo to jesu. Registar davatelja franšize omogućio bi potencijalnim primateljima dobivanje osnovnih informacija o davateljima franšize i franšiznom sustavu na jednom mjestu. Ovim ključnim korakom također bi se omogućila certifikacija franšiznog poslovanja, tj. kreiranje standarda franšiznog poslovanja.

Što najviše koči razvoj franšizinga?

U Srbiji, na primjer, franšizing nije reguliran posebnim zakonom, uočava se i nedostatak stručnog kadra za franšizno poslovanje, i trenutačno nema potpore za razvoj franšizinga od strane institucija, države, banaka, a još uvijek postoji strah poduzetnika od krađe intelektualnog vlasništva. To nisu prepreke koje se pojavljuju samo u Srbiji, već su također prisutne u drugim zemljama regije. Čak i Francuska, Njemačka ili Velika Britanija, koje se mogu pohvaliti izuzetno velikim brojem franšiznih brandova, vrlo aktivnim nacionalnim udrugama, certificiranim sustavom edukacije te zakonskom regulativom, također su prošle kroz razdoblja adaptacije i privlačenja interesa državnih institucija i banaka.

Najveće ograničenje za daljnje širenje franšiznog poslovanja u Srbiji, prema mišljenju primatelja franšize, jeste nedostupnost izvora financiranja. Banke mogu igrati značajnu ulogu u razvoju franšiza, a time i u razvoju nacionalnog gospodarstva. Trenutačno ne postoji proizvod stvoren za franšizno poslovanje na tržištu financijskih proizvoda u Srbiji.

Svakako, treba osigurati i bespovratna sredstva kao potporu za kupnju franšize, jer to jeste sigurniji put ulaska u poduzetništvo, ali i potaći uspješne domaće tvrtke na razvoj franšiznog sustava.

Podijeli članak

Komentariraj na forumu

0

želite više?

newsletter Franchising.hr

If you see this, leave this form field blank