Ako izuzmemo postojeće obožavatelje Ikea koncepta, koji su, unatoč svemu, godinama nabavljali Ikeine proizvode iz susjednih zemalja, postoje i oni koji Ikeu ne dočekuju s takvim entuzijazmom. Kad god se govori o dolasku velikog branda, uvijek se da naglasiti da će, s takvim konkurentom, doći i do "revolucije na tržištu" - smanjenja cijena proizvoda i propasti malih, lokalnih proizvođača namještaja.
Utorak
27.08.2013
Što će se desiti kad Ikea uđe na tržište Srbije? Što se može naučiti iz iskustva drugih zemalja?
 

Ne postoji više nijedan svjetski brand koji se tako dugo i tako željno iščekivao da uđe na tržište Srbije kao što su to bila dva branda iz Švedske - H&M i Ikea. Za H&M više nema sumnje, prva radnja se otvara 29. kolovoza, druga 12. rujna, u Beogradu.

Što je s najpoznatijim švedskim proizvođačem namještaja? Malo je onih u Srbiji koji ne znaju da se datumi dolaska Ikee i svečanog otvaranja prve robne kuće, u stvari, pomiču iz godine u godinu. Kako su mediji često prenosili, proces su najviše ometali neriješeni pravno-imovinski odnosi i komplicirane administrativne procedure. Prema posljednjim priopćenjima, Ikea ipak pregovara o kupnji zemljišta za izgradnju prvog prodajnog objekta, a vrata tog kompleksa, ako dobije sve potrebne dozvole, mogla bi otvoriti u travnju 2014. godine. - Još uvijek smo u fazi završavanja administrativnih procedura, tako da proces kupnje zemljišta nije završen - izjavila je nedavno glasnogovornica Ikee Milena Vujičić.

Ako izuzmemo postojeće obožavatelje Ikea koncepta, koji su, unatoč svemu, godinama nabavljali Ikeine proizvode iz susjednih zemalja, postoje i oni koji Ikeu ne dočekuju s takvim entuzijazmom. Naime, kad god se govori o dolasku velikog branda, uvijek se da naglasiti da će, s takvim konkurentom, doći i do "revolucije na tržištu". Prema predviđanjima, Ikea će utjecati na sniženje cijena proizvoda i, ako ne uništiti, onda svakako ugroziti male i srednje, lokalne proizvođače namještaja. A takvih nije malo.

Po logici tržišta, ovaj strah je opravdan.
No, ako bolje pogledamo, ova ista vrsta nelagode se javi i potakne javnu raspravu kad god Ikea uđe na tržište neke od zemalja u razvoju. Kao paradigmatičan primjer možda nam može poslužiti najnoviji slučaj. Ikea je, naime, u kolovozu otvorila svoju prvu robnu kuću u Vilniusu, glavnom gradu Litve. Prije no što je službeno počela s radom, mediji su, međutim, objavili mišljenja nekoliko uglednih analitičara - nijedan od njih nije bio uvjeren da će Ikea dovesti do "revolucije ili katastrofalnih posljedica". Zapravo, predviđali su da će značajniji stupanj negativnog utjecaja osjetiti samo oni koji prodaju jeftine i ne tako kvalitetne proizvode.

Također, smirivanju situacije pridonijela je i jedna iskustvena činjenica: poznato je da ljudi, uopće, imaju sklonost da pretjeruju kada nove, velike tvrtke odluče ući na tržište. A iskustvo pokazuje da "pridošlice" nikada nisu okrenule tržište naopačke. Ono što će se dogoditi, u stvari, neće biti iznenađenje - u uvjetima veće konkurencije, neki proizvođači će se morati povući, ali će to prije svega biti proizvođači i trgovci jeftinog namještaja koji se ni po čemu nisu izdvojili ili profilirali. Ikeini proizvodi su, istina, prilično jeftini, i većina ne spada u visokokvalitetnu robu, ali to je upravo ono što zadovoljava potrebe prosječne obitelji sa malim ili srednjim primanjima. Stoga, oni koji ciljaju na ovu skupinu potrošača, itekako će osjetiti pritisak konkurencije. S druge strane, oni koji nude ekskluzivne i unikatne proizvode možda neće osjetiti konkurenciju uopće.

Prema onome što se moglo pročitati u medijima, vidjelo se da veliki i poznati trgovci namještaja u Litvi uopće nisi bili zabrinuti - oni, kako tvrde, lako mogu parirati Ikei i cijenom i kvalitetom. Uostalom, svjesni su da, ma koliko bila velika Ikeina robna kuća, to je ipak samo jedan objekt. Za početak, tko god odluči doći iz udaljenog kraja zemlje, shvatit će da čak ni najjeftinija stavka neće bit dovoljno jeftina da isplati troškove prijevoza i goriva.

Kad uzmemo sva ova iskustva u obzir, nema sumnje da će prva Ikeina robna kuća u Srbiji također privući veliki broj mušterija. Većina će isprva dolaziti i iz čiste radoznalosti. Međutim, nakon određenog vremena, pomama će se stišati, a tržište uravnotežiti.

**** p>

Trenutno, više od 330 Ikeinih robnih kuća posluje u oko 40 zemalja diljem svijeta. U fiskalnoj 2012. godini ukupno su ostvarile 27,5 milijardi eura od prodaje, a posjetilo ih je više od 770 milijuna ljudi.
Kao dio Inter IKEA Group korporacije posluje Inter IKEA Systems BV - vlasnik IKEA koncepta i IKEA branda. Inter IKEA Systems BV je, zapravo, davatelj franšize - tvrtka zadužena za prijenos metoda, know-how-a i rješenja za prodaju svih Ikea proizvoda pod Ikea robnom markom. Kako stoji na službenim internetskim stranicama, tvrtka ima zadatak da dalje razvija i održava uspjeh Ikea koncepta diljem svijeta. Tvrtka također smatra da je franšizing dokazano najbolji način za razvoj poslovanja i promociju Ikea koncepta, kao i za održavanje cjelovitosti koncepta i poduzetničkog duha.

U praksi, treba naglasiti, Inter IKEA Systems BV u najvećem broju slučajeva franšizu ipak daje tvrtkama koje pripadaju i posluju u okviru Ikea korporacije. Tako je najveći primatelj franšize INGA Group, Ikeina tvrtka koja u svom vlasništvu ima 301 robnu kuću u 26 zemalja. IKANO Group je, također, dio Ikeine korporacije i nositelj franšize za određena tržišta u Aziji. Druge, "vankorporativne" primatelje franšize imaju, recimo, u Grčkoj, Bugarskoj, Cipru, Izraelu, Kini, zemljama Bliskog istoka...