23.04.2014

Treba nam reda

Kakvo je stanje na tržištu franšiza u Sloveniji, kakvu ulogu igra Franšizna asocijacija Slovenije, da li je i koliko važno pravno regulirati franšizing, reći će nam Igor Pavlin.

Malo tko u Sloveniji, pa i na prostoru bivše Jugoslavije, zna toliko o franšizingu kao Igor Pavlin. Uostalom, već više od dvadeset godina Pavlin istražuje i piše o ovom modelu poslovanja, a brojne publikacije u slovenskim i međunarodnim časopisima potvrđuju da je jedan od najreferentnijih sugovornika kada je franšizing u pitanju. Kada se prisjeti kako je "ušao" u franšizing, Pavlin ne može a da ne pomene čak i emisiju koju je na slovenskom državnom radiju vodio devedesetih godina. Kako kaže, to je bio početak, a put "znanstvenika koji je pretegao nad poduzetnikom" nastavio je graditi kao stručnjak Svjetske banke.

Igor Pavlin Fot. I.Pavlin

Sama franšizna industrija, zapravo, nije naklonjena pravnim regulativama. U situaciji u kojoj se trenutno nalazi slovenska privreda i uslijed relativno nedovoljne educiranosti potencijalnih i postojećih poduzetnika po pitanju franšizinga, mislim da bi bilo nužno da se pravno odredi poslovni format franšize.

Sjeća se kako ga je prije desetak godina pozvao novinar Financial Times-a koji mu se obratio kao ekspertu za franšizing u - Aziji. Kako sam kaže - ništa neobično, budući da je kao stručnjak Svjetske banke dugo godina radio i istraživao u azijskim zemljama, ali je, smatra, sigurno bilo presudno to što je 1990. organizirao konferenciju u Kaula Lumpuru pod pokroviteljstvom Međunarodne organizacije za rad, i što je "ušao u povijest" kao čovjek koji je organizirao prvu konferenciju o franšizingu u Indiji (New Delhi,1992).

Kad govori o svojim dostignućima u Sloveniji, pak, Igor Pavlin kaže da je za njega najvažnije to što je jedan od osnivača Franšizne asocijacije Slovenije, prvog udruženja te vrste na prostoru bivše Jugoslavije. Danas je generalni sekretar asocijacije i kao član s najviše iskustva i zavidnom reputacijom blisko surađuje s Europskom franšiznom federacijom. Pavlin je pored toga i viši predavač na Fakultetu za poduzetništvo GEA College i aktivno sudjeluje u radu Svjetskog franšiznog savjeta (World Franchise Council), Međunarodne unije za franšizing (ISOF) i brojnih franšiznih asocijacija u jugoistočnoj Europi i Mediteranu.

Koristimo priliku te pitamo g. Pavlina koliko je tržište franšiza razvijeno u Sloveniji, kakvu ulogu igra Franšizna asocijacija Slovenije, kao i da li je i zašto je važno pravno regulisati franšizni model poslovanja. 

Možete li nam dati presjek stanja na tržištu franšiza u Sloveniji? 

Upravo ovih dana radimo na opsežnom evidentiranju franšiznih sustava u Sloveniji. Za sada smo detektirali 143 franšize, ali je vjerojatno će taj broj biti još veći. Prema našoj procjeni, od toga je oko 60 posto stranih franšiznih sustava. Taj odnos se zapravo značajno promijenio od 2004. godine, kada je bilo suprotno - to jest, kada je bilo više domacih franšiza. Ako uzmemo u obzir da je Slovenija relativno malo tržište, onda zaista imamo veliki broj franšiznih koncepata.

Međutim, moram napomenuti da se često radi o konceptima koji se ne mogu održati na duži rok. Većina ovih franšiznih sustava su mali sustavi, koji primateljima franšize ili primateljima master franšize jedva da osiguravaju pristojnu zaradu. Troškovi adaptacije stranih franšiza u lokalnom okruženju su vrlo velika prepreka. Europski etički kodeks franšizinga, recimo, zahtjeva od davatelja testiranje franšize prije nego sustav počne razvijati na određenom tržištu, a primijetili smo da strani davatelji franšize to vrlo često izbjegavaju. Nakon što sklope ugovor s prvim primateljima franšize u Sloveniji, ponašaju se kao da je takvo prilagođavanje samo po sebi razumljivo i najveći dio rizika prenose na lokalne primatelje franšiza, a ako iskrsnu nerješive teškoće, davatelji, jednostavno, zatvore poslovnicu.

Stupanj propadanja ovih franšiza sličan je stupnju propadanja poduzeća koja posluju samostalno, odnosno, mimo franšizinga. Sigurnost ulaganja u ovakvim slučajevima je relativno mala i stoga poništava poslovičnu održivost franšiznih jedinica poznatih brendova na velikim tržištima. Ono što je paradoksalno jesto to da primatelji franšize često nisu svjesni rizika, posebno ako ih davatelj franšize istovremeno prisiljava preuzeti ulogu master primatelja franšize, a ne pružaju im ni elementarnu potporu.

Osim toga, jedna od glavnih karakteristika koju možemo spomenuti je da veliki dio, kako stranih tako i domaćih franšiza, djeluje u oblasti trgovine, ali da se istovremeno pojavljuju i moderni oblici uslužnih franšiza i to u obliku franšize poslovnog formata. O karakteristikama domaćih i stranih franšiza treba govoriti ponaosob, pošto se najčešće radi o dva različita svijeta. 

Kakva je uloga Franšizne asocijacije Slovenije - što je uradila, što sada radi i što će raditi, odnosno, što bi još trebala učiniti?

S tim u vezi, prvo treba razgraničiti funkcije zakonodavne vlasti i pavosuđa od autonomne regulacije franšizinga. U Sloveniji, franšizing nije izričito definiran zakonom, što, naravno, ne znači da ga u pravnom smislu uopće nema. Govoriti o autonomnom uređenju poslova iz oblasti franšizinga uz pomoc franšizne asocijacije je relativno teško. Sud u sporovima ne uzima u obzir niti definiciju franšizinga, koju je odredio Europski etički kodeks, a koju smo mi u našoj asocijaciji usvojili - jer to ne spada u pravni okvir naše zemlje. U svemu tome se ne može zanemariti ni uloga medija, franšiznih posrednika i konzultanata.

U razvijenim gospodarskim sustavima u većim europskim državama ovi pokazatelji su mnogo jasniji nego u Sloveniji, gdje se mnoge stvari odvijaju ad hoc. Međutim, naša franšizna asocijacija ili Sekcija, kako je zovemo u Sloveniji - koja radi u okviru Privredne komore - u našim očima je identifikator glavnih determinanti franšizinga u Sloveniji, čak i ako se ne možemo pohvaliti velikim brojem članova.

Naš kontakt s Europskom franšiznom federacijom i nacionalnim asocijacijama pomaže nam razumjeti što su standardi franšizinga u Europi. Također, pomaže nam i u razgraničavanju različitih oblika franšizinga: kvazi-franšizinga, zastupništva, mrežnog marketinga i, prije svega, običnih komisionih koncepata, koji su u europskom zakonodavstvu jasnije definirani, a sve to je posebno važno u odnosu na antimonopolske europske regulative, koje jasno definiraju što se izuzima iz regulativom nametnutih ograničenja i koji su razlozi za takvo izuzeće kod "pravih" franšiza.

Naša asocijacija je od samog osnutka, krajem devedesetih godina prošlog stoljeća, ostala relativno mala. McDonald's nam je pomogao u njenom stvaranju i uspostavljanju standarda koji su nam pomogli da postanemo redovna članica Europske franšizne federacije. U budućnosti, očekujemo više od Mercatora, koji je u procesu vlasničke transformacije, ali polažemo nade i u neke od uspostavljenih franšiznih sustava - oni bi bili garancija da franšizing neće postati samo popularan naziv za nepotpun poslovni sustav. U posljednje vrijeme na rad naše franšizne organizacije su uglavnom više utjecali mali franšizni sustavi u razvoju, no sinergijska suradnja davalaca franšiza (s pravim elementima korporartivnog upravljanja) sa svojim primateljima franšiza. Nedavno smo snizili članarinu, a radimo na tome da visina članarine ovisi o visini prometa franšizne tvrtke.

Manje europske franšizne udruge su, po pravilu, više izložene utjecaju turbulentnog ekonomskog okruženja i ponekad presahnu. Ne želimo da se to desi i kod nas, zato što je ponovno uspostavljanje jedne takve organizacije "osuđeno" na ponavljanje prethodnih pogrešaka. Zato je jedna od najvažnijih uloga franšiznih asocijacija u horizontalnoj razmjeni informacija o uspjesima i teškoćama njihovih članica, u zemlji i inozemstvu. Naša asocijacija je svake godine ugošćavala predstavnike nekih od renomiranih europskih franšiznih udruga koji su nam pomagali da riješimo probleme karakteristične za okruženja u tranziciji.

Najveća takva horizontalna razmjena informacija o iskustvima i "action learning" (učenje kroz akciju) odvija se na neformalnim "radnim ručkovima" članova. Godišnje smo jednom do dva puta organizirali savjetovanja s međunarodnim učešcem. Također, vrlo je važno informirati i upoznati javnost s našim edukativnim aktivnostima, kroz periodično objavljivanje članaka o franšizingu u magazinu Finance ili časopisu Podjetnik, kao što to ponekad, ali ni izbliza dovoljno, rade na televiziji. Imam osjećaj da je od početnog entuzijazma za franšizing, kada je na naša predavanja dolazilo i na stotine ljudi, zainteresiranih ostalo vrlo malo. U ovom trenutku je, međutim, vrlo važan naš kontakt s međunarodnim organizacijama, udrugama, gdje smo uvijek nailazili na podršku i suradnju.

S obzirom na Vašu poziciju iskusnog sudionika i istraživača koji sveobuhvatnije sagledava tržište i fenomene poslovanja, što mislite što bi trebalo uraditi po pitanju regulacije franšizinga u Sloveniji? Treba li franšizing pravno urediti i nizom kojih zakona?

Sama franšizna industrija, zapravo, nije naklonjena pravnim regulativama. U situaciji u kojoj se trenutno nalazi slovenska privreda i uslijed relativno nedovoljne educiranosti potencijalnih i postojećih poduzetnika po pitanju franšizinga, mislim da bi bilo nužno da se pravo odredi poslovni format franšize, kao i uvjeti za prezentaciju davatelja franšize - primatelju franšize, ali i režim funkcioniranja svakog franšiznog sustava. To bi u kritičnim situacijama omogućavalo bolju sudsku regulaciju odnosa između davatelja i primatelja franšize. Također bi bilo lakše prosuditi da li samoproglašeni franšizni sustav zapravo funkcionira u skladu s osnovnim principima franšizinga.

Hitno nam je potrebno praćenje rada franšiznih sustava, što je trenutno teško, jer je sve prepušteno općim načelima poslovanja poduzeća. Lakše bi došli do statističkih analiza cijelog sektora, kao i do upozoravanja na patologiju rada, kako domacih tako i stranih franšiznih kompanija. U isto vrijeme, ne smijemo zaboraviti da nerazumni propisi značajno kompliciraju rad franšiznih kompanija. Tu je nacionalna franšizna organizacija od presudnog značaja.

Podijeli članak

Komentariraj na forumu

0

želite više?

newsletter Franchising.hr

If you see this, leave this form field blank