24.07.2014

Treba nam nacionalni program za franšizing

O imenovanju na mjesto potpredsjednice Europske franšizne federacije, budućim aktivnostima, radu franšiznih udruga i regulaciji, razgovaramo sa Ljiljanom Kukec.

Ljiljana Kukec, predsjednica Hrvatske udruge za franšizno poslovanje i vlasnica franšiznog koncepta Body Creator, nedavno je izabrana za potpredsjednicu Europske franšizne federacije (EFF). Njena uloga je, kako i sama kaže, da prikuplja informacije, istraživanja i pronalazi fondove koje bi ta udruga mogla iskoristiti za financiranje vlastitih aktivnosti. Kukec je jedna od četiri potpredsjednika EFF-a, a imenovanje osobe sa ovih prostora u sam vrh krovne organizacije franšiznog poslovanja u Europi, može imati i pozitivni utjecaj na franšizno poslovanje u čitavoj Jadranskoj regiji. O novoj funkciji, ulozi u EFF-u,  kao i radu drugih udruga u  regiji, razgovaramo sa Ljiljanom Kukec.

Ljiljana Kukec, Hrvatska udruga za franšizno poslovanje

Zakon o franšiznom poslovanju nije potreban jer bi mogao predstavljati barijeru na tržištu za razvoj ovog sektora. Ali, samoregulacija je sigurno potrebna! Europski etički kodeks, koji je obavezan za članove nacionalnih udruženja koje pripadaju EFF-u, odličan je i dovoljan, ako se poštuje. Ono što u Hrvatskoj pokušavamo je da se stvori registar franšiza i da registriranje na neki način bude obavezno.

Što će, konkretno, biti Vaše zaduženje u Europskoj franšiznoj federaciji?

Generalna skupština EFF-a me je izabrala za jednu od četiri potpredsjednika, a moje dužnosti se odnose na  prikupljanje znanja i informacija, istraživanja i pronalazak fondova koje bi EFF možda mogla iskoristiti za financiranje nekih svojih projekata. EFF je krovna organizacija franšiznog poslovanja u Europi koja je osnovana 1972. godine.

U svakoj zemlji članici leži nepresušno blago znanja o franšiznom poslovanju i došli smo do zaključka da bi trebalo to blago okupiti na jednom mjestu. To su istraživanja o franšiznom sektoru u svakoj pojedinoj zemlji i naučna istraživanja na tu temu koja se na univerzitetima u određenoj zemlji objavljuju i istražuju. Bila bi prava šteta ne sakupiti to znanje koje je od neprocjenjive vrijednosti.

Pored toga, više aktivnosti je neophodno posvetiti pronalasku fondova namijenjenih neprofitnim organizacijama, kakva EFF zapravo i je.

Kakva je  uloga  Europske franšizne federacije?

Ciljevi Europske franšizne federacije su da objasni ekonomski potencijal franšizinog poslovanja, da uspostavi etičke standarde na kojima se zasnivaju odnosi u franšizinom sektoru između partnera, kao i da promovira i štiti franšizni način poslovanja kod europskih institucija, nacionalnih vlasti i drugih internacionalnih organizacija čije pravne aktivnosti mogu utjecati na franšizing. Isto tako, EFF sve relevantne informacije dijeli sa svojim članicama, a cilj je i da se omogući da mlade i male nacionalne franšizne udruge uče od većih i iskusnijih.

Koje aktivnosti, unutar EFF-a, sprovodi FIP (Hrvatska udruga za franšizno poslovanje), i kako sada još možete doprinijeti radu FIP-a, budući da ste na visokoj funkciji?

Što se tiče FIP-a, i dalje sam na funkciji predsjednice. Ove godine smo suorganizatori 8. Međunarodnog franšiznog foruma i 5. Međunarodnog franšiznog sajma – jedinog u našoj regiji, koji će se ove godine održati od 11. do 12. studenog u Zagrebu u sklopu 3. REXPO ADRIATIC sajma investicijskih projekata za jadransku regiju. Rad u FIP-u sada moramo još više intenzivirati kako bismo bili primjer drugima u  regiji.

Što je sa ostalim udrugama iz regije, kako ocjenjujete njihov rad, i kako bi trebalo biti? Tko je sve član Europske franšizne federacije?

Moram reći da sam razočarana radom Srpskog udruženja za razvoj franšizinga (SURF), jer se svi u EFF-u pitamo postoji li ta organizacija uopće. Niko se ne javlja niti na e-mailove niti na telefone tako da nisam sigurna postoje li. To je vrlo tužno za Srbiju jer uz pomoć Privredne komore Srbije i njenog Centra za franšizing, Srbija je u vrlo kratkom vremenu napravila mnogo za franšizni sektor, a onda je sve usporeno. Nadam se da će se nešto promijeniti uskoro jer nam treba podrška iz regije.

Crna Gora nema udrugu, a Makedonija je započela sa organiziranjem svoje udruge, no za sada nisu dali prijedlog za članstvo u EFF-u. Slovenija je član EFF-a i sa Slovenskom udrugom imamo odlične kontakte i stalno surađujemo. Bosna i Hercegovina nema udrugu, tako da je, recimo, Economic iz Viteza član hrvatske udruge.

Hrvatska je jako puno napravila u ovih 12 godina svojeg postojanja. Radimo konstantne edukacije, organizirali smo pet međunarodnih sajmova franšiza i osam međunarodnih franšiznih foruma. I drugi su krenuli za našim primjerom i sada postoje dva portala o franšizingu – franchising.hr i fransiza.hr. Postoji kolegij "Franšizno poslovanje" na Veleučilištu Vern u Zagrebu i 2012. godine u sklopu potpore Ministarstva poduzetništva i trgovine imali smo projekt bespovratne potpore za kupovinu franšize. CEPOR – Centar za politiku razvoja malih i srednjih poduzeća i poduzetništva – također se bavi politikom razvoja franšiznog poslovanja, a Centar za poduzetništvo iz Osijeka se bavi edukacijama o franšiznom poslovanju i oni su vlasnici jednog od navedenih franšiznih portala – fransiza.hr. Hrvatska banka za obnovu i razvoj financira franšize u svom programu i izašlo je nekoliko publikacija i brošura o franšiznom poslovanju. Napravljeno je desetak diplomskih radova na tu temu i jedan magistarski naučni rad te jedan doktorat, dok je drugi u fazi istraživanja i biće iduće godine gotov. To je uopćeno što je Hrvatska  napravila. Mislim da je puno, ali opet, još je uvijek premalo...

Da li bi neka Europska udruga mogla biti uzor kako bi trebale raditi  udruge u  regiji?

Kad se govori o uzorima, onda bi Francuska i Engleska mogle biti uzor svima. To su jako dobro organizirane udruge sa dugom tradicijom. Imaju podršku institucija u svojoj zemlji i pokrivaju sve – od samoregulacije sektora, edukacije (s dodelom diploma), do velikih i važnih sajmova franšiza i  lobiranja za sektor. One bi svakako mogle biti uzor.

Kakvo je Vaše mišljenje povodom sve učestalije polemike po pitanju zakonskog uređenja franšizinga? Sada je, recimo, aktualno u Holandiji, ali, uopće, treba li urediti franšizing zakonom ili ga ostaviti samoregulaciji?

Zakon o franšiznom poslovanju nije potreban jer bi mogao predstavljati barijeru na tržištu za razvoj ovog sektora. Ali, samoregulacija je sigurno potrebna! Europski etički kodeks, koji je obavezan za članove nacionalnih udruženja koje pripadaju EFF-u, odličan je i dovoljan, ako se poštuje. Ono što u Hrvatskoj pokušavamo je da se stvori registar franšiza i da registriranje na neki način bude obavezno. To bi bilo jako dobro da možemo pratiti razvoj sektora i to bi nam bio odličan alat za lobiranje. A da bi bilo obavezno,  iza toga moraju stati institucije i za to mora postojati politička volja. Za razvoj franšiznog sektora važni su neki zakoni koji postoje i u Hrvatskoj i u Srbiji, a to je između ostalih Zakon o zaštiti intelektualnog vlasništava i Zakon o zaštiti tržišnog interesa (konkurencije) koji ide u prilog franšizama. Rijetke su države koje imaju baš pravi Zakon o franšiznom poslovanju, pa ne moramo ni mi trčati pred rudo.

Što još treba uraditi da bi franšizno poslovanje postalo atraktivnije? Kao država, kao udruga, ali i kao ostali akteri?

Treba nam donošenje nacionalnog plana ili strategije za razvoj franšiznog sektora koji bi podrazumijevao: bespovratnu potporu, koja bi olakšala kupovinu franšize, poticanje kreiranja franšize od strane naših uspješnih poslovnih modela, formiranje registra franšiza – kako bismo mogli pratiti sektor –apsolutno pojačati, i uvesti u sve sfere, edukaciju o franšiznom načinu poslovanja, posebno u visokom obrazovanju.

Svakako je važno da se održe i projekti Međunarodnog sajma franšiza i Međunarodnog franšiznog foruma koji će se, kako sam već spomenula, ove godine održati 11-12. studenog u sklopu Rexpo Adriatic sajma u Zagrebu.

Podijeli članak

Komentariraj na forumu

0

želite više?

newsletter Franchising.hr

If you see this, leave this form field blank