Rizik se isplatio
Prve moderne kafeterije u Srbiji, po ugledu na one u inozemstvu, pojavile su se u Beogradu devedesetih godina prošlog stoljeća pod imenom Greenet. Za dva desetljeća poslovanja postali su prepoznatljiv brand na domaćem tržištu, a kao logičan korak u razvoju, uslijedilo je i franšizno širenje mreže. Danas, lanac kafeterija Greenet, pored vlastitih lokala, ima i šest franšiza, a uskoro se očekuje otvorenje još jedne u Novom Sadu. Upite za franšizom dobivaju svakodnevno, ne samo iz Srbije, već i zemalja regije, ali su, ipak, obazrivi jer s imenom koje su izgradili "ne žele se kockati".
Zbog čega u Srbiji nema svjetskih lanaca kafeterija, koji su problemi u širenju franšize, utječe li kriza na naviku ispijanja kave, teme su o kojima razgovaramo s Minom Krsmanović, kreativnom direktoricom Greenet. Njezina obitelj je, zapravo, osnovala i vlasnik je mreže kafeterija Greenet.
Počeli ste s pržionicom kave u Paraćinu. Kako je sazrela ideja za pokretanje vlastitih kafeterija, koje su, u to vrijeme - devedesetih godina prošlog stoljeća - predstavljale jedinstven koncept u Srbiji?
Nakon mnogo godina rada s kavom, željeli smo otvoriti prodajno mjesto koje je zamišljeno kao hram posvećen kavi u kojem bi se nudila kava u zrnu, mljevena kava i točena kava, kako u šalicama, tako i u ambalaži "za ponijeti". To je tada bio jedinstven koncept za Srbiju, ali ne i za svijet. U to vrijeme morali smo krčiti sebi put i otvarati nova tržišta, educirati kupce o raznim vrstama kava, novim okusima toplih napitaka... Jedan od najtežih procesa bio je dobiti dozvolu od lokalnih vlasti da se na istom prodajnom mjestu otvori i bar i prodaja pržene kave u rinfuzi! Jednostavno, to nitko do tada nije pomislio uraditi i oni nisu znali kako da se postave. Evidentno je, ipak, da smo te prepreke prevazišli i da se naš koncept proširio po cijeloj zemlji.
Danas, u svojim lokalima spajate moderno i tradicionalno - nudite razne kombinacije kava, ali i tzv. tursku kavu. Jedno vrijeme, turska kava nije bila u ponudi. Kako se ponovo našla na meniju?
Mi smo se bavili uvozom, mješavinama, prženjem i distribucijom kava za sve načine pripreme - i to ne samo za tursku, koja se i tada, ali i sada, najviše konzumira u našoj zemlji. Ideja je bila progurati na tržište naše mješavine kava za espresso i filter, koje jesu skuplje, ali i kvalitetnije. Da bismo uspjeli u tome, morali smo "povući" kuhanu tursku kavu s izbornika, dok smo mješavine kava u zrnu za pripremu turske kave prodavali. Naravno, mušterije su u početku tražile samo tursku kavu i mi smo bili svjesni da povlačenje omiljenog toplog napitka nosi veliki rizik, ali se na kraju isplatio.
Međutim, onog trenutka kada je potrošnja drugih vrsta okusa i načina pripreme kava dostigla zadovoljavajuću razinu, odlučili smo vratiti kuhanu tursku kavu u lokale. Interesantno je vidjeti da se ona danas ipak visoko kotira kada je riječ o prodaji točene kave! "Kava za ponijeti" je, recimo, na trećem mjestu, tako da možemo zaključiti da se neke navike mijenjaju vrlo sporo.
Koje kave ljudi u Srbiji najviše piju i razlikuju li se navike od mjesta do mjesta?
U lokalima u unutrašnjosti i po domovima najviše se konzumira turska kava, pa tek onda espresso, a najmanje filter. Instant kave su skromno počele, ali sada su već vrlo prisutne na tržištu, kako po lokalima, tako i u kućnoj upotrebi. Potrošnja instant kava će i dalje rasti među mlađom populacijom - djelomično i zato što u današnjem načinu života malo tko ima vremena za komplicirane kave i načine pripreme.
Na kraju, recimo da se u gradovima više konzumira espresso i filter, a u manjim mjestima i po domovima turska kava i instant... Nismo primijetili neke veće razlike od mjesta do mjesta.
Koliko kave godišnje proda Greenet iz svoje pržionice? Koliko, pak, šalica svih kava ukupno? Postoji li službena statistika o broju popijenih kava u Srbiji?
Godišnje iz naše pržionice izađe oko 70 tona kave. U 2013. godini prodano je blizu 400.000 šalica kave, bez franšiza. Za Srbiju nemamo ažurne podatke, ali prema posljednjim raspoloživim brojkama, nismo među najvećim kavopijama. Zanimljivo je, također, da se u nekima od vodećih zemalja proizvođača sirove kave, ona ne konzumira koliko bi čovjek pomislio. Na primjer, u Etiopiji i Gvatemaloj potrošnja je samo 1,3 kg po glavi stanovnika.
Foto: Greenet
Na prvi pogled se čini da su kafići, bar po Beogradu, i dalje puni. Koliko ugostiteljstvo trpi u ovim kriznim vremenima?
Kava je jedna od roba kojom se najviše trguje na svjetskim burzama i jedan od napitaka koje se najviše konzumira. Pa ipak, situacija danas nije kao ranije. Kriza se, naravno, odražava i na posao u ugostiteljstvu. I u pravu ste kad kažete da kafići djeluju puni, ali kod nas se, u posljednje vrijeme, zbog standarda ne izlazi više toliko na večere koliko na dnevne menije i kave tijekom dana. Mušterije dugo sjede, čavrljaju s po jednim poručenim pićem i lokal izgleda pun i ostavlja dojam da dobro radi, ali to nije realna slika.
Osim toga, ta slika stvara i dodatnu zabludu da mi, u stvari, pijemo jako puno kave, a to je skoro tri puta manje u odnosu na ono što, recimo, Finci popiju godišnje.
Ugostiteljstvo jako trpi, ali, također, ima i toga da će u kriznim vremenima, kava biti posljednja luksuzna stvar koje će se ljudi odreći. Ostaje, ipak, činjenica da se manje izlazi i manje troši na šalicu kave.
U Srbiji, osim jednog, nema velikih svjetskih kafeterija. Po vašem mišljenju, zbog čega je to tako? Kako uopće ocjenjujete konkurenciju?
Cijena šalice kave je toliko niska da, na primjer, Starbucks-u ne pada na pamet da dođe u Srbiju jer ne može pokriti osnovne troškove poslovanja. To je, nažalost, u koliziji s pisanjem domaćih medija koji tvrde da kafaroši "deru" građane cijenom kave. Domaći mediji vide da se veliki broj kafića otvara iz mjeseca u mjesec, ali ne vide da se veliki broj i zatvara.
U krizi, u kojoj se trenutno nalazi cijelo društvo, otvoriti kafić se čini kao relativno niska investicija i mnogi koji su ostali bez posla ulaze u ugostiteljski posao. Međutim, s investicijom koju su uložili, oni ne mogu postići zadovoljavajuću kvalitetu kave, relativno brzo propadaju i to objašnjava veliki broj zatvorenih lokala u Beogradu.
Ne bavimo se ocjenjivanjem konkurencije, mjesta ima za sve. Utakmica je žestoka, ali mi se razlikujemo po mnogo čemu od drugih lanaca i u tome je naša prednost. Posvećeni smo tome da odgovorno radimo svoj posao, da svakodnevno stječemo poštovanje mušterija, zaposlenih i susjeda.
Da li ste ikada razmišljali proširiti svoj koncept i izvan Srbije?
Tek ulaskom Srbije u Europsku uniju mogli bismo razmišljati o proširenju franšize na druge regije, ali do tada je skupo i riskantno.
Imate šest franšiza. Koje su najveće prepreke za širenje franšizne mreže?
Ponosni smo što možemo najaviti da se sedma franšiza otvara ovih dana u Novom Sadu. A prepreke su, zapravo, nedostatak pravih investitora, to jest, ljudi koji imaju pristojnu sumu novca s kojom se može otvoriti kafeterija po našim standardima. Problemi su i nedostatak dobre lokacije s prihvatljivom rentom i još mnogo drugih sitnih, a bitnih faktora.
pročitajte članke
Fast-casual lanac restorana Koykan World Food namjerava ubrzati franšizni razvoj te kreće u public kampanju prikupljanja sredstava putem FunderBeam platforme.
Nakon povlačenja iz profesionalnog sporta, jedan od najuspješnijih slovačkih tenisača Kamil Čapkovič postao je primatelj franšize McDonald'sa. Što ga je privuklo ovom brendu?
Još jedan američki lanac brze prehrane ulazi na europsko tržište. Što nudi Slim Chickens te za koja su tržišta zainteresirani?
Zahvaljujući snažnom franšiznom razvoju, grčki lanac kafeterija MIKEL Coffee Company izrastao je u međunarodni brend. Što je potrebno za uzimanje franšize?
Riblji street food restoran Fish Delish otvorio je poslovnicu u Zagrebu. Što očekuju od novog tržišta i u kom će smjeru teći daljnji razvoj, otkriva vlasnik koncepta Stefano Petrović
Najčitanije
Samoposlužni aparati za kavu, tople napitke i grickalice sreću se na mnogim mjestima. Upravo ovim, vending biznisom bavi se i obiteljska firma iz Varaždina Caffemanija. Partnere traže diljem Hrvatske.
Franšizni sustavi mogu se klasificirati na različite načine i po različitim kriterijima, ali se suštinski razlikuju prema vrsti znanja koja se prenose primateljima franšize (know-how), vrsti djelatnosti ili načinu organizacije sustava.
Željela se posvetiti edukaciji djece i pri tom graditi vlastiti poduzetnički put. Ines Slunjski napustila je posao u državnom sustavu, uzela franšizu i donijela u Varaždin dva edukativna programa – Malac Genijalac i Edukido.
Franšiza je oblik suradnje između neovisnih poduzetnika. Franšizodavac nudi svoj "know-how" i brand, a zauzvrat naplaćuje naknadu od primatelja franšize, koji tom naknadom stječu pravo i mogućnost da koriste dokazanu poslovnu ideju.
Trgovina odjeće ima mnogo i sve one prodaju sličnu robu. Kako postići uspjeh, kako da kupac kupuje baš u vašoj trgovini, a ne kod konkurencije? U tome vam može pomoći merchandising - vještina izlaganja i pozicioniranja robe.
Popularno na forumu
Sa terena do franšize
Don’t be deceived by different testimonies online that is most likely wrong. I have made use of several LOVE SPELL CASTER options that got me disappointed at the end of the...
Sa terena do franšize
Dobar dan, moj upit o tome kako dobiti stambeni kredit za nekretninu započeo je pozivom, nazvao sam Davidson Albert Company, danas sam jako sretan i Bog blagoslovio Davidsona...
Pizza Hut stiže u Hrvatsku
Dobar dan, moj upit o tome kako dobiti stambeni kredit za nekretninu započeo je pozivom, nazvao sam Davidson Albert Company, danas sam jako sretan i Bog blagoslovio Davidsona...
Investirati u razvoj franšize
Dobar dan, moj upit o tome kako dobiti stambeni kredit za nekretninu započeo je pozivom, nazvao sam Davidson Albert Company, danas sam jako sretan i Bog blagoslovio Davidsona...
Sa terena do franšize
I got my already programmed and blanked ATM card to withdraw the maximum of $1,000 daily for a maximum of 20 days. I am so happy about this because i got mine last week and I...
Sa terena do franšize
POZDRAVLJAM VAS SVE U IME GOSPODNJE, ŽELIM DA ZNATE DA VAS NIKADA NE MOGU ZVESTI POGREŠNO... DOBIO SAM ZAJAM OD 25,000 EURA SA 3% KAMATE OD PRAVOG ZAJMODAVCA. ON SE TAKOĐER...
Investirati u razvoj franšize
Pročitajte moje svjedočanstvo o tome kako sam dobio brzi zajam od pouzdane tvrtke. Pozdrav, ja sam gospođica Veronica iz Hrvatske. Bio sam u financijskoj situaciji i trebao...
Pizza Hut stiže u Hrvatsku
Pročitajte moje svjedočanstvo o tome kako sam dobio brzi zajam od pouzdane tvrtke. Pozdrav, ja sam gospođica Veronica iz Hrvatske. Bio sam u financijskoj situaciji i trebao...