09.01.2015

Osluškivati potrebe tržišta

Koji su modni brendovi "po mjeri" tržišta u Srbiji, koči li samo kupovna moć daljnji razvoj ponude i ima li mjesta za nove franšize u portfelju tvrtke BJN, govori Bojan Mitić.

Srbijanska tvrtka BJN u svom portfelju trenutno drži master franšize za sedam modnih bredova. Za određene brendove, ne samo što je nositelj prava za područje Srbije, već i okolnih zemalja. Prošle su se godine istakli tako što su na tržište Srbije doveli dvije nove franšize, a uskoro će predstaviti i novi talijanski brend. Bojan Mitić, direktor tvrtke, kaže da u njihovom portfelju postoji još prostora za nove franšize unatoč tome što je tržište prilično zasićeno. On ističe da je za daljnji razvoj ponude modnih brendova neophodno suzbiti "crno tržište". Pitali smo ga kome su namijenjeni novi brendovi, čega su "željni" domaći potrošači, sa kakvim se problemima suočavaju maloprodavači u modnom sektoru, te kako se razvija franšiza ćevabdžinice Talimat, budući da je vlasnik i ovog brenda i koncepta.

Bojan Mitić Fot. B. Mitić

Prostora za uspješne franšizne brendove uvijek ima. Tržište je u Srbiji prilično zasićeno, ali opet, odlučuje zakon ponude i potražnje. Ono čega nemamo je, prije svega, uređen sustav, i kada to država bude riješila, mislim da bi onda sve što vrijedi i iza čega stoji ozbiljan rad, bilo uspješno.
Bojan Mitić, na slici s vlasnikom brenda Tudors

U 2014. u Srbiju ste doveli dvije nove franšize iz svijeta mode, a uskoro se očekuje još jedna. Kako ste ih odabrali i zašto ste te brendove uvrstili u svoj portfelj? O čemu najviše vodite računa kada birate novi brend?

Pričali smo i pregovarali s mnogim svjetskim brendovima, posjetili više sajmova i obišli mnogo shopping ulica i trgovačkih centara diljem svijeta, ali smo nakon detaljne analize odlučili tržištu Srbije predstaviti brendove Tudors i Goose iz Istanbula, a na proljeće 2015. i brend List iz Rima. Tržište i sam sektor maloprodaje mijenja se sukladno i s promjenama navika i želja potrošačkog društva. U toj igri detalja opstaju i uspješni su samo oni brendovi koji osluškuju te promjene i prilagođavaju se željama i potrebama potrošača. Upravo su to i kriteriji kojima se vodimo u odabiru brendova.

Kakvi su brendovi najpogodiniji za tržište u Srbiji? Postoje li potrošači i za jeftinije i za luksuznije brendove? Koji su brendovi sada po mjeri tržišta?

Nema sumnje da se u Srbiji, kao i svuda u svijetu, još uvijek osjeća kriza i da je potrošačka moć na sramno niskom niovu. Mi u Srbiji ne stvaramo nove vrijednosti, već vodimo unutarnju borbu među nama i otimamo jedni drugima mrvice tržišnog kolača. Dokle god ne budemo imali povećanje proizvodnje, uređene zakonske regulative i spriječeno "crno tržište", nećemo imati ni ozbiljne rezultate. Naše je tržište preplavljeno švercovnom robom koja dolazi mutnim kanalima i koja se legalno prodaje u buticima diljem zemlje s fiktivnim ulazima, nekontroliranom kvalitetom, u svim suprotostima s regulativom i pravilnicima.

U centru Beograda možete u ekskluzivnim buticima kupiti kopije svjetskih brendova prošvercovane iz Kine ili Turske, i što je najgore, djevojke s ponosom nose te kopije ne razmišljajući mnogo o svom identitetu. U nelojalnoj konkurenciji i društvu s malo modne svjesti nije lako doći do potrošača, bilo da je u pitanju brend niže cjenovne kategorije ili luksuzniji brend. Vjerujemo, ipak, da postoje ljudi kojima je bitno da uz kupnju dobiju fiskalni račun i proizvod iza kojega netko stoji svojim imenom i pečatom.

U Tudorsu, primjerice, može se kupiti košulja po cijeni od 80 kuna koja uključuje PDV od 20%, carinu, transport, plaću prijavljenih radnika i minimalnu maržu distributera, i vjerujemo da će potrošači prepoznati da je bolje kuputi takav proizvod u definiranom i sređenom ambijentu, nego lutati po pijacama, buvljacima i kupovati po vjerojatno višim cijenama kod prodavača koji bježe kada se netko od inspektora pojavi u blizini.

Ima li prostora za još modnih franšiza u vašem portfelju? Čega je, po vašem mišljenju, "gladno" modno tržište? Što je ono čega nema, a dobro bi prolazilo?

Prostora za uspješne franšizne brendove uvijek ima. Tržište je u Srbiji prilično zasićeno, ali opet, odlučuje zakon ponude i potražnje. Ono čega nemamo je, prije svega, uređen sustav, i kada to država bude riješila, mislim da bi onda sve što vrijedi i iza čega stoji ozbiljan rad, bilo uspješno.

Namjeravate li davati podfranšizu trećim licima za neku od ovih franšiza?

Za sada ne, ali radimo na projektima koji će biti prilagođeni subfranšiznom modelu poslovanja.

I da ne zaboravimo franšizu koju ste sami stvorili – ćevabdžinicu Talimat. Kakvi su dosadašnji rezultati i trenutni planovi?

Talimat je i dalje prisutan na tržištu i ponosimo se rezultatima. Ljudi su oduševljeni kvalitetom proizvoda i samim konceptom. Ne žurimo s razvojem novih ćevabdžinica sve dok organizacijski ne budemo potpuno spremni. Talimat je osnovan kao brend koji nudi vrhunsku kvalitetu proizvoda i detaljnu predanost potrošačima i takav koncept i ne može brzo se širi, a da nije na uštrb usluge i kvalitete. Siguran sam da će s godinama Talimat biti jedan od najboljih brendova brze hrane u Srbiji, međutim, ići ćemo stepenik po stepenik...ili ćevap po ćevap u našem slučaju.

Podijeli članak

Komentariraj na forumu

0

želite više?

newsletter Franchising.hr

If you see this, leave this form field blank