11.11.2014

Vrijeme za konkretna djela

Tko je i kako radio na razvoju franšizinga u Srbiji, kakvo je trenutno stanje, kakve su mogućnosti za daljnji razvoj i dolazak stranih franšiznih sustava, reći će nam Boris Popovski

Boris Popovski, savjetnik u trgovinskom odjelu Veleposlanstva Sjedinjenih Američkih Država u Beogradu, bio je jedan od ključnih aktera za početak razvoja franšizinga u Srbiji, budući da je aktivno sudjelovao u stvaranju Centra za franšizing pri Privrednoj komori Srbije, osnivanju Srpskog udruženja za razvoj franšizinga (SURF), kao i u učlanjenju SURF-a u Europsku franšiznu asocijaciju. Za svoju inicijativu i aktivnosti u Srbiji na promociji franšizinga dobio je 2008. godine priznanje od tadašnjeg ministra trgovine SAD Carlosa Gutierreza. Pored toga, Popovski je nakon dvogodišnje obuke stekao i certifikat Međunarodne franšizne asocijacije (International Franchise Association) za međunarodnog franšiznog eksperta. Sve ovo bilo je povod za razgovor u kojem smo se dotakli tema o počecima razvoja franšizinga u Srbiji, trenutnom stanju i mogućnostima za daljnji razvoj i dolazak franšiznih sustava.

Fot. PROFIT system

Možda je opet došlo vrijeme da se bude proaktivan, da se poduzetnicima ponude konkretna rješenja, franšize i biznis planovi. Za pokretanje vlastitog posla kroz franšizing neophodni su, međutim, kapital i dostupnost informacija. Postoji, međutim, problem izvora kapitala jer banke neće kreditirati franšize, to jest, pristupaju im na isti način kao i svakom drugom start-up biznisu, što je pogrešno, a država ne znam koliko može u trenutnoj situaciji financijski pomoći.

Kako je sve počelo i što je točno bila Vaša uloga u razvoju franšizinga u Srbiji?

Da bih vam to objasnio, morat ću napraviti mali uvod. Naime, zaposlen sam u Odjelu za trgovinu Veleposlanstva SAD u Beogradu. Naš ured je dio vanjsko-trgovinske mreže Ministarstva trgovine, koja je prisutna u više od 100 zemalja, diljem svijeta, kao i svim većim gradovima u Americi. Zadatak naših kolega u SAD je komunicirati s tvrtkama i poticati ih na izvoz te pronalaziti nova tržišta za one koje već izvoze, budući da je izvoz ključni element ekonomske strategije SAD. Naš zadatak je, pak, da kompanijama, koje se odluče izvoziti na određena tržišta, pomognemo u pronalaženju partnera, distributera, ili predstavnika u našim zemljama. Taj sustav godinama jako dobro funkcionira i on je izuzetno važan za američko gospodarstvo.

Ministarstvo trgovine je 2007. potpisalo ugovor s Međunarodnom franšiznom asocijacijom (IFA) da će u okviru svojih djelatnosti promovirati franšizing. U to vrijeme i uredi diljem svijeta su dobili informaciju da u okviru svojih djelatnosti mogu promovirati franšizing. Odlučili smo da to učinimo i u Srbiji.

Je li postojala institucija kojoj ste se mogli obratiti za pomoć i suradnju?

Kada smo odlučili pokrenuti tu temu, u Srbiji nije bilo nikakvog institucionalnog okvira. Zaključili smo da nam je u tom poslu najbolji partner Privredna komora Srbije (PKS) s kojom smo organizirali Prvu konferenciju o franšizingu, na kojoj je govornik bio William Le Sante, tadašnji potpredsjednik IFA. Konferencija je bila vrlo uspješna, uz prisustvo velikog broja poduzetnika i brojnih medija, i stoga smo, poučeni dobrim primjerom, konferenciju organizirali i u Crnoj Gori.

Nakon uspješnih konferencija, u razgovoru s tadašnjim predsjednikom Privredne komore Srbije Slobodanom Milosavljevićem, došli smo na ideju da u okviru ove institucije osnujemo Centar za franšizing. Ubrzo je osnovano i Srpsko udruženje za razvoj franšizinga - SURF - koje je postalo dio Europske franšizne asocijacije, u čemu smo, također, pomagali.

Na koji je način ideja o franšizingu "posijana" u Srbiji?

Budući da je prvi korak u razvoju neke nove ideje - edukacija, u suradnji s Centrom za franšizing počeli smo držati seminare u svim gradovima u Srbiji u kojima Privredna komora ima svoja predstavništva - od Subotice do Leskovca. Ljudi nisu znali ništa o franšizingu, te su lokalni poduzetnici dolazili čuti što je to franšizing. Seminare smo držali i studentima na Ekonomskim fakultetima te kroz mrežu američkih kutaka gdje smo, također, okupljali mlade.

Nakon perioda edukacije, željeli smo napraviti nešto konkretno, pa smo u suradnji s jednim konzultantom iz SAD organizirali mini seminar na kojem je bilo riječi o franšizingu, ali su tada predstavljeni i određeni franšizini sustavi.

Sljedeći logičan korak bila je organizacija Sajma franšiza. Na njemu su bile prisutne i banke koje smo željeli stimulirati da financiraju ljude koji bi željeli uzeti neku franšizu. Ubrzo nakon toga počela je ekonomska kriza, koja se već osjetila na drugom sajmu koji je imao manje izlagača. Međutim, ista slika bila je i u Washingtonu. Naime, tih godina sam i sam posjetio dva puta sajam franšiza u Washingtonu, gdje se također vidio veliki utjecaj krize jer je broj izlagača bio značajno smanjen.

U međuvremenu, čini se da su aktivnosti Centra za franšizing i SURF-a značajno smanjene. Zbog čega je to tako, i kako ocjenjujete tržište franšiza danas?

Mislim da smo mi u tom razdoblju učinili koliko smo mogli, a aktivnosti su svedene na minimum zbog ekonomske situacije. Moram napomenuti da je moj primarni zadatak bio promovirati isključivo američke franšize, dok, naravno, Centar za franšizing i SURF imaju šire polje djelovanja. U međuvremenu smo imali nekoliko upita od strane američkih franšiznih sustava, ali smo ih savjetovali da malo sačekaju. Istina, došlo je nekoliko brendova, Fit Curves, Century 21, Dale Carnegie Training, spomenut ću trek nekoliko... AmRest vrlo dobro zastupa KFC, ali još uvijek je malo američkih franšiza na srpskom tržištu.

Ne postoje zakonske prepreke u Srbiji, prije je riječ o još uvijek nedovoljnom poznavaju svih prednosti franšizinga, nedostatku poduzetničkog duha i poteškoća da se dopre do ciljnih skupina koje bi eventualno bile zainteresirane postati primatelji franšize. Vjerujem da tržište postoji i da Srbija ekonomski nije u lošijem položaju od zemalja okruženja.

Dolazak franšiza bi pomogao i u zapošljavanju ljudi, pri čemu sigurno ne bi bilo problema u radnim odnosima, jer u takvim sustavima ne može se izbjegavati prijava radnika, plaćanje poreza i doprinosa. Ponuda na tržištu bi se na taj način povećala, rasla bi konkurencija, što bi utjecalo i na smanjenje cijena koje su kod nas za neke proizvode i dalje visoke. Pored toga, treba imati na umu da su to inovativne tvrtke koje donose nova rješenja na temelju svojih iskustava koja imaju diljem svijeta.

Foto: Profit system

Što bi trebalo onda učiniti u narednom razdoblju? Država bi se trebala aktivnije uključiti? Kako motivirati banke da drukčije pristupaju početnicima koji ulaze u franšizni sustav?

Možda je opet došlo vrijeme da se bude proaktivan, da se poduzetnicima ponude konkretna rješenja, franšize i biznis planovi. Za pokretanje vlastitog posla kroz franšizing neophodni su, međutim, kapital i dostupnost informacija. Informacije postoje zahvaljujući internetu, postoje vaši portali, konzultanti koji se bave franšizingom, pravnici. Postoji, međutim, problem izvora kapitala jer banke neće kreditirati franšize, to jest, pristupaju im na isti način kao i svakom drugom start-up biznisu, što je pogrešno, a država ne znam koliko može u trenutnoj situaciji financijski pomoći. Vjerujem da bi za srpsko tržište bilo višestruko korisno da država subvencionira jednu liniju kredita za poticanje franšizinga. Ukoliko se iz proračuna subvencioniraju radna mjesta, zašto se ne bi subvencionisalo pokretanje biznisa?!

S druge strane, treba jačati poduzetnički duh i povesti potencijalne primatelje franšize na sajmove franšiza kako bi se upoznali s tim konceptima, porazgovarali s davateljima i stručnjacima za franšizing. Mnogi misle da je vrijeme sajmova prošlo, ali to je idealna prilika da ljudi neposredno steknu dojam što je to franšiza.

Što franšizing može donijeti tržištima u razvoju poput Srbije?

Franšizing bi mogao biti rješenje za mnoge "bolesti" od kojih pati domaća ekonomija. Prvi problem je nedostatak konkurencije na domaćem tržištu i niska konkuretnost sprskog gospodarstva. Dolaskom franšiznih koncepata koji predstavljaju provjerene sustave s visokim standardima u pružanju usluga i kvalitetnim proizvodima, taj problem bi se mogao riješiti u kratkom roku. Dolazak franšiza bi pomogao i u zapošljavanju ljudi, pri čemu sigurno ne bi bilo problema u radnim odnosima, jer u takvim sustavima se ne može izbjegavati prijava radnika, plaćanje poreza i doprinosa. Ponuda na tržištu bi se na taj način povećala, rasla bi konkurencija, što bi utjecalo i na smanjenje cijena koje su kod nas za neke proizvode i dalje visoke. Pored toga, treba imati na umu da su to inovativne tvrtke koje donose nova rješenja na temelju svojih iskustava koja imaju diljem svijeta.

Nezasićenost srpskog tržišta glavna je prednost. Direktor jedne marketinške agencije, na moju konstataciju da malo novih proizvoda dolazi u Srbiju, a da se novi gotovo ne proizvode, rekao je da je to zbog toga što srpsko tržište nije inovativno i da sprski potrošač ne želi nove stvari. Smatram da bi, kroz dolazak novih franšiza, ova slika bila drastično promijenjena i da bi se i naši potrošači okrenuli potrazi za novim i kvalitetnijim proizvodima.

Kada govorimo o financiranju, mnogi kao problem ističu cijenu franšiznih sustava, posebno onih koji dolaze iz SAD. Iz Vašeg iskustva, koliko su franšize iz SAD spremne da se prilagode tržištu?

Promijenila se ekonomija i davatelji franšiza se prilagođavaju. Mislim da je prošlo vrijeme za master franšize i da sada treba biti skromniji i početi sa single-unit franšizama, a zatim razvijati posao.

Međutim, potrebno je istaći da je cijena franšize samo manji dio ukupne investicije u određeni biznis, koja se uglavnom vraća kroz povećani prihod, ili uštede, zbog primjene razrađenog sustava. Praktično, plaća se to što je davatelj franšize već odbolovao neke "boljke" umjesto primatelja i svo svoje znanje o vođenju posla i prodaji proizvoda i usluga pretočio u jasan koncept poslovanja. Krajnji rezultat je da franšizing daje mogućnost poduzetnicima da se bave djelatnostima u kojima do tada možda nisu bili previše vješti i da već od prvog dana imaju velike koristi od poslovanja unutar jedne uređene strukture.

Podijeli članak

Komentariraj na forumu

0

želite više?

newsletter Franchising.hr

If you see this, leave this form field blank