Rasterećenje?

Dušan Korunoski
Zanatlije i poduzetnici neće više plaćati „glazbeni dinar“, dok je za ugostitelje propisan maksimalni iznos. Ukinute su i firmarine za mala poduzeća i poduzetnike, a Unija pokušava utjecati na nadležne da ukinu ili smanje taj namet i za velike tvrtke. Poduzeća do 50 milijuna dinara godišnjeg obrta plaćat će ubuduće porez na dodatu vrijednost po naplati… Što je sve urađeno, što su sve inicijative Unije i ostalih strukovnih udruga, i što bi još valjalo uraditi u kratkom roku, objašnjava Dušan Korunoski.
Novim zakonskim rješenjima, kroz izmene i dopune zakona o autorskim i srodnim djelima, sniženi su nameti po osnovu plaćanja takozvanog „glazbenog dinara“. Koje benefite nova rješenja nose za zanatlije i poduzetnike?
Zanatlije i poduzetnici, sem ugostitelja, oslobođeni su plaćanja ovih pristojbi. Ovo je, dakle, konkretan benefit – što, vjerujem, direktno pozitivno utiče i na mnoge franšizne sustave, posebino one uslužne. Također, više nije moguće imati dvije organizacije koje naplaćuju uvjete, SOKOJ i OPFS. Istovremeno, i za ugostitelje su propisani maksimalni iznosi pristojbi za „glazbeni dinar“ i brojni uvjeti smanjenja tog iznosa u zavisnosti od djelatnosti, regije, lokacije, promjeta, gospodarske moći i slično. Također, i ti iznosi su podložni pregovaranju između esnafskih organizacija ugostitelja i udruga kompozitora, tako da se mogu dodatno smanjiti. Rekao bih – vrlo opipljiv benefit koji mi u Uniji, a vjerujem i svi poduzetnici, snažno pozdravljamo!
Pored ovog važnog pitanja koje je financijski opterećivalo zanatlije i poduzetnike, šta je Unija poslodavaca inicirala u prethodnom periodu ne bi li se rasteretilo poslovanje?
Ukinute su brojne pristojbe koje je propisivala lokalna samouprava, među kojima su najpoznatije takozvane „firmarine“ – pristojbe za isticanje tvrtke. One su ukinute za mala poduzeća i poduzetnike, a „vodimo bitku“ da se ukinu ili znatno smanje i za velika poduzeća.
Također, novim Zakonom o rokovima plaćanja poduzeća do 50 milijuna dinara godišnjeg obrta plaćat će porez na dodatu vrijednost tek po naplati. Novina je i da će od sada investitor plaćati PDV-a, a ne, kao do sada, izvođači radova.
Sve su to bili neki od ciljeva Unije, i ako je to samo početak – onda nije loše. Naravno, ostalo je još jako mnogo toga….
Trenutačno pokušavate uticati na Ministarstvo energetike da smanji naknade za kemikalije. Koliko bi to rasteretilo trgovce i kakvi su izgledi da se postigne povoljni ishod?
Agencija za kemikalije, ranije u sastavu Ministarstva životne sredine, a sada pod Ministarstvom energetike, propisala je obvezu svakom subjektu koji se bavi trgovinom kemikalijama da ima ovlaštenog referenta za kemikalije. Ta uredba podrazumjeva obuku pojedinih osoba, plaćanje te obuke, izdavanje licenci od strane Agencije i slično. Zamislite malu trgovačku radnju koja prodaje deterdžent za suđe kako plaća „ovlaštenog referenta“ za nadzor kemikalija?! Pa po tom kriteriju, svaka prosječna obitelj bi trebala imati dva takva referenta, za svaku radnu smenu po jednog, da se djeca ne bi slučajno otrovala u vlastitom domu…
Imamo, čini se, razumjevanje ministrice i očekujemo povoljan razvoj situacije i stavljanje van snage ove uredbe koja je već donesena tijekom mandata prethodne vlade, ali sa odloženim učinkom.
Unija sudjeluje i u javnoj raspravi o Prijedlogu zakona o javnim nabavama. Imate li konkretne zamjerke i prijedloge?
Zakon o javnim nabavama je, pored suštinskog značaja za gospodarstvenike, i „majka svih bitaka sa korupcijom“, koja ima suštinski značaj za gospodarski ambijent. Nacrt zakona je predstavljen krajem ljeta i na taj Nacrt smo imali mnogo primjedbi, ali nismo mogli ne primjetiti da je napravljen veliki pomak u odnosu na postojeći Zakon.
Sada je Prijedlog zakona u skupćinskoj proceduri i ugodno smo iznenađeni da je predlagatelj usvojio 20 od 60 naših amandmana, koje smo dostavili u suradnji sa Udruženjem ponuđača Srbije. Međutim, izgleda da su određeni interesni krugovi uspjeli „ugurati“ potpuno nove odredbe u Prijedlog zakona, učinivši ga time lošijim od Nacrta. Imamo zato brojne primjedbe na pojedine članove Prijedloga koji kao da su dizajnirani tako de se - omogući korupcija. Izostanak obveze objavljivanja procjenjene vrijednosti suprotan je karakteru transparentnosti javnih nabavi i omogućuje državnom službeniku koji provodi tu nabavu da trguje ovim podatkom. Odredba da prvoplasirani na tenderu može odustati od svoje „pobjede“ ako mu u roku od osam dana naručilac ne dostavi ugovor, jedino mogu biti „vrata“ kroz koja se korupcija uvlači u sistem javnih nabava.
Davanje ogromnih ingerencija Komisiji za zaštitu prava, a izostanak njezine odgovornosti, pogrešna je postavka čitavog sustava javnih nabava. Komisija je i do sada bila najčešće optuživani čimbenik u javnim nabavama. Unija poslodavaca Srbije sa Udruženjem ponuđača i ostalim organizacijama poslodavaca upotrijebit će sve zakonske mjere javnog djelovanja da se ovaj Prijedlog u ovoj formi ne usvoji.
pročitajte članke

Kako se poslovanje širilo, gdje vide prostora za razvoj te tko može biti idealni primatelj franšize, otkriva Sarah Vuković, master franšizer koncepta "Malac Genijalac" za tržište Hrvatske
Što je potrebno i tko može postati primatelj franšize centra za neurometrijsko testiranje Verbatoria, otkriva Kenan Begić, suvlasnik Solution Laba
„Moć franšizinga? Postoje procedure, nema puno otvorenih pitanja, sve je pokriveno uputama temeljenim na našem iskustvu”, kaže Ivan Stanimirović, suvlasnik Kliker IT centra za djecu.
„Naša franšiza nije trendovskog tipa. Tehnike funkcionalnog učenja bile su bitne oduvijek, bitne su danas, a biti će bitne i u budućnosti“, istaknuli su Helena i Hrvoje Tkalčić, primatelji master franšize „Škole brzog čitanja i mudrog učenja“
Nakon povlačenja iz profesionalnog sporta, jedan od najuspješnijih slovačkih tenisača Kamil Čapkovič postao je primatelj franšize McDonald'sa. Što ga je privuklo ovom brendu?
Najčitanije

Samoposlužni aparati za kavu, tople napitke i grickalice sreću se na mnogim mjestima. Upravo ovim, vending biznisom bavi se i obiteljska firma iz Varaždina Caffemanija. Partnere traže diljem Hrvatske.
Bez licenciranja nema franšizinga. No, iako su vrlo slični, ova se dva modela poslovne suradnje u nekoliko detalja značajno razlikuju.
Trgovina odjeće ima mnogo i sve one prodaju sličnu robu. Kako postići uspjeh, kako da kupac kupuje baš u vašoj trgovini, a ne kod konkurencije? U tome vam može pomoći merchandising - vještina izlaganja i pozicioniranja robe.
Iako franšizni div u posljednjih godinu dana prolazi kroz jedan od najtežih razdoblja u svojoj povijesti, brojke koje opisuju McDonald’s i dalje su fascinantne.
Portal FranchiseDirect.com objavio je popis 100 najuspješnijih franšiznih sustava na svijetu. Na samom se vrhu nalaze lanci restorana brze prehrane.
Popularno na forumu
In memoriam
.
Kontakt
Zelim postat jedan od clana grupe .Ing grad u mirovini zvonko misir iz Hlebina a za podrucje ukoliko se vi slazete zupanije Bj. KcKz. Vt. Kao i Vz zupanije imam konjicki klub...
Kako odabrati franšizu
„po svojoj mjeri“?
Svidza mi se
Mnogo problema, al’ ima rešenja
Teoretski jeste možda to tako... ali praksa? Birokratija!
Rođendansko slavlje
Bravo direktoreeee!!! sve cestitke od srca i puno uspeha u daljem radu..puno pozdrava iz Swedena.