Presjek tržišta franšiza u Srbiji

Trend rasta
Trend rasta / Primjetno je da je broj franšiznih sustava, kako domaćih tako i stranih, rastao u posljednjih pet godina u Srbiji, pri čemu je krivulja rasta primjetno veća kod domaćih
Ponedjeljak
24.06.2019
U Srbiji je u 2018. godini poslovalo 200 franšiznih sustava, što je rast od oko 22 posto u razdoblju od pet godina, pokazuje analiza tržišta koju je provela tvrtka PROFIT system.
 

Kada je Franchising.rs, jedan od regionalnih portala u vlasništvu konsultantske kuće PROFIT system, objavio prvo istraživanje tržišta franšiza 2013. godine, u Srbiji su poslovala 164 franšizna sustava. Na kraju 2018. godine, pokazuje novo istraživanje, u Srbiji je poslovalo ukupno 200 franšiznih sustava, što predstavlja rast u broju franšiznih sustava koji aktivno posluju u Srbiji za oko 22%.

Svi grafikoni preuzeti s portala Franchising.rs

City Mall Skoplje

U ukupnom broju franšiza u Srbiji još uvijek dominiraju inozemni franšizni sustavi (123) s udjelom od 62% u ukupnom broju franšiza, dok je broj domaćih franšiznih sustava porastao na 77, što čini manje od 40% ukupnog broja sustava.

Udio stranih franšiznih sustava je, ipak, nešto niži nego što je bio 2013. godine, kada su strani sistemi imali udio od 67% u ukupnom broju franšiznih sustava, što može ukazivati na postojanje blagog, ali pozitivnog trenda rasta domaćih franšiza. Primjetno je da je broj franšiznih sustava, kako domaćih tako i stranih, narastao u posljednjih pet godina, pri čemu je krivulja rasta bila znatno veća kod domaćih.

Michal Wisniewski PROFIT system

U ukupnom broju, s udjelom od 54%, dominiraju franšizni sustavi koji pružaju usluge, dok je 46% sustava koji posluju u području trgovine.

Vrlo je slična situacija je i kad udio uslužnih i trgovačkih sustava analiziramo prema podrijetlu tvrtke. Naime, i kod domaćih i kod inozemnih franšiza dominiraju usluge, ali je omjer s trgovinom prilično uravnotežen. Kod domaćih sustava, udio uslužnih franšiza je 53%, a kod inozemnih 56%.

Franšizing je model kao stvoren za trgovce

Metodologija i komentari

Analiza tržišta franšiza u Srbiji za 2018. zasnovana je na empirijskim istraživanjima. Podaci su prikupljeni putem telefonskih razgovora i e-mailova, a ispitanici su odgovarali na pitanja ili ispunjavali upitnik. U analizu su, najzad, uključeni i svi dostupni podaci sa službenih internetskih stranica i Agencije za privredne registre Srbije. Istraživanje je obuhvatilo samo tvrtke za koje je potvrđeno da posluju u sustavu franšizinga. Uključeni su: a) franšizni sustavi od kojih je moguće kupiti franšizu (aktivni su na tržištu i tragaju za novim primateljima franšize); b) sustavi koji imaju ekskluzivnog primatelja za Srbiju, te takvu franšizu više nije moguće kupiti; c) sustavi za koje nije moguće pouzdano utvrditi daju li dalje franšize (zbog netransparentnog uzorka). Istraživanje pokazuje da se oko 70% franšiznih sustava (njih 136) aktivno šire, odnosno, da je moguće kupiti njihovu franšizu.

Nataša Bogojević, koordinatorica u timu koji je proveo istraživanje, naglašava da prikupljanje podataka ipak nije bilo jednostavno. – Međutim, nije bilo ni neočekivano. I ovo je istraživanje, u određenoj mjeri, odraz stanja na tržištu i pokazuje da još uvijek ne postoji potpuna transparentnost niti spremnost za suradnju. Mnogi franšizni sustavi, jednostavno, teško dijele podatke, ili ih uopće ne dijele, čak i kad su u pitanju najmanje „osjetljive brojke“ poput broja primatelja franšize i broja franšiznih jedinica, na što se naše istraživanje najviše i fokusiralo – kaže ona.

Igor Bogojević, regionalni direktor tvrtke PROFIT system, kaže da ovakvi problemi u kreiranju izvještaja o franšizingu koji se susreću u Srbiji nisu iznenađenje, ali nisu ni tipični za druge zemlje Centralne i Istočne Europe. – Naša je matična tvrtka osnovana u Poljskoj, i mi u toj zemlji, kao i nekim drugim zemljama, već dugi niz godina pravimo i objavljujemo veoma detaljne izvještaje o tržištu franšiza, a same tvrtke vrlo transparentno iznose svoje podatke. Ovdje se od toga zazire. U Srbiji postoji registar privrednih društava u kojem svatko može vidjeti većinu poslovnih podataka tvrtki, također postoji i registar stvarnih vlasnika, a da ne spominjemo više servisa koji nude detaljne izvještaje o tvrtkama, što znači da je stvoren određen transparentni okvir poslovanja. Ako već svi ti registri i podaci postoje, reklo bi se da nema razloga za tajnost ili bojazan kada govorimo o franšizingu. Praksa je, međutim, drukčija, a time i rezultat našeg istraživanja – objašnjava Igor Bogojević i dodaje da je ovakve analize lakše raditi u zemljama u kojima postoje franšizne udruge i asocijacije, što nije slučaj sa Srbijom.

On, također, ističe da rezultati istraživanja ukazuju da regulacija u Srbiji koči razvoj franšiznih sustava u određenim sektorima, pa čak i želju da se o franšiznom poslovanju javno govori. – U svijetu, ali i okruženju, franšizing je, na primjer, u području financijskih usluga, a prije svega bankarstva i osiguranja, veoma razvijen. U Srbiji smo identificirali tek jedan bankarski sustav, koji uopće ne želi objaviti da ima franšiznu mrežu. Postoji tek jedna osiguravajuća tvrtka koja transparentno komunicira o svom franšiznom sustavu, ali to ne radi niti jedan sustav zastupnika u osiguranju. Čini se da ni sami regulatori tržišta ne razumiju na pravi način što je franšizing, zbog čega se od franšizinga u tom području zazire, i zbog čega smo u spomenutom području na dnu ljestvice – objašnjava Igor Bogojević.

– Problemi koje smo uočili  nespremnost na suradnju, nepostojanje franšiznih udruga, nedovoljno uređeni regulatorni okvir, ali i poduzetnički mentalitet, svakako su utjecali na opseg analize tržišta i na njegovu kvalitetu, ali i ukazali na sve što treba učiniti i što se sve može poboljšati  potvrđuje Igor Bogojević.  Stoga ćemo od ove godine, i bez obzira na sve navedene nedostatke, nastaviti redovito objavljivati ​​godišnji izvještaj o franšiznom tržištu u Srbiji, a zatim i u susjednim zemljama regije. Ipak je važno da postoji bilo kakav presjek – kaže on.

Također, treba napomenuti da u Srbiji postoje franšizni sustavi koji su registrirali svoje poslovanje, ali još uvijek nisu aktivni i nije poznato hoće li u budućnosti širiti mrežu putem franšiznog modela te i nisu bili uključeni u analizu. Izostavljeni su i licencirani sustavi, iako većina ima određene "elemente" franšizinga.  U ovom trenutku naš je primarni cilj bio ustanoviti broj "čistih" franšiznih sustava koji su aktivni u poslovanju. Osim toga, vidjeti u kojim je sektorima franšizing najzastupljeniji te odrediti podrijetlo franšiznih sustava. Svjesni smo da još nije sazrelo vrijeme za izvještaj kakav, primjerice, pravimo u Poljskoj, s detaljima i o broju franšiznih jedinica, broju primatelja franšize, broju zaposlenika u vlastitim i franšiznim podružnicama, financijama i mnogim drugim podacima  objašnjava Igor Bogojević.  Morat ćemo pričekati na promjenu poslovne klime  dodaje.