Bolja suradnja ojačat će izvoz

– Cilj nam je povezati naše franšizere koji rade u preko 20 zemalja svijeta i predstavnike poslovnih banaka i drugih financijskih institucija jer bez njihovog kapitala praktički je nemoguće razvijati poslovanje. Puno poslovnih modela se može franšizirati, a franšize su se pokazale izuzetno otpornima na krizu. Zato ih vidimo kao priliku za razvoj hrvatskoga gospodarstva – istaknula je direktorica Sektora za trgovinu HGK Tomislava Ravlić, a objavljuje portal za trgovinu Suvremena.hr.

Franšizeri su istaknuli da imaju velike investicije u razvoj i zaštitu svog modela poslovanja i da bi im dobro prilagođen financijski mehanizam u velikoj mjeri olakšao rad.

Predsjednica Zajednice franšiznog poslovanja HGK Damjana Domanovac poručila je kako je takav model poslovanja puno sigurniji za novog poduzetnika. – Osnovni problem Zajednice je utvrditi tko su zapravo franšizeri i koliko ih imamo jer ne postoji NKD za njih. Pretpostavljamo da imamo više od 40-ak davatelja franšiza, a oni su nam bitni jer je to čisti izvoz. Svi smo mi prodali svoje franšize vani i tako donijeli novac u Hrvatsku i otvorili nova radna mjesta. Smatramo da imamo jako puno dobrih tvrtki i projekata koji se mogu franšizirati, ali jednostavno nisu svjesni te prilike. Mi smo tu da im dokažemo da mogu izvesti svoje proizvode, usluge i know-how. Želimo da Hrvatska bude prepoznata kao dobar izvor izvoznih franšiza, a da bi to realizirali, treba nam kapital – naglasila je Domanovac.

Vlasnik Surf’n’Friesa Andrija Čolak je pojasnio kako je izvoz kroz franšize konstantan za trajanja ugovora, a ne jednokratan kao u većini klasičnog poslovanja. – Mi prodamo prava na franšizu, ali onda kupci naručuju kuhinje, ambalažu, sve se to kupuje u Hrvatskoj i donosi prihode gospodarstvu. Kupci vole kad je sve posloženo i pomogli bi nam da im možemo pomoći i oko financiranja jer bi to ubrzalo rast prodaje. Zato nam je važna povezanost s financijskim institucijama – kazao je, a s tim se složio i Krešimir Dobrilović, direktor Carwiza.

– Mi smo se u godinu i pol uspjeli proširiti u 20 zemalja svijeta i sve to smo sami financirali. Radi se o troškovima od par milijuna kuna koje nam nitko nije htio sufinancirati i tu nam treba potpora institucija – izjavio je Dobrilović.

Ljiljana Kukec dopredsjednica Zajednice franšiznog poslovanja HGK, rekla je da vlasnici franšiza u procesu pronalaska partnera praktički rade predselekciju klijenata za banke i tako im olakšavaju posao. – U Europi franšize zapošljavaju oko 3 milijuna ljudi i imaju oko 12.000 brendova. Hrvatska je prema broju domaćih franšiza na zadnjem mjestu svjetske ljestvice – naglasila je Kukec, dodavši kako tu leži veliki potencijal.

Na sastanku su, uz franšizere i predstavnike HGK, prisustvovali i predstavnici poslovnih banaka, HBOR-a, HZZ-a, HAMAG-BICRO-a i Ministarstva gospodarstva, poduzetništva i obrta.

Poslovne banke su također pokazale interes pa je tako predstavnica PBZ-a Darija Hejni između ostalog istaknula da su banke uvijek otvorene i spremne podržati dobre projekte i inicijative. „Model franžiznoga poslovanja je specifičan i zahtijeva razumijevanje procesa te prilagodbu financijske konstrukcije kako bi se osigurao i adekvatan način financijskoga praćenja kako nositelja franšize tako i njihovih klijenata,“ rekla je Hejni.

Mirela Đuran iz HBOR-a je kazala da, što se tiče financiranja kupnje franšize kao nematerijalne imovine, nema ništa sporno jer se to ne smatra obrtnim sredstvom. – Veći je problem financiranja troškova projektiranja franšize koji su veliki. Imamo slučaj s IT tvrtkama koje pri razvoju nekog softvera moraju financirati veliki broj sati rada koji se kasnije prebacuju u nematerijalnu imovinu, tako nešto možemo osmisliti i za franšizere – izjavila je Đuran, a Ruža Hrga iz HZZ-a je poručila da će Zavod i dalje biti podrška u priznavanju troškova nezaposlenih u franšizama.

Zaključeno je da franšizeri i financijske institucije imaju zajedničke interese u poslovanju jer dijele iste poslovne i reputacijske rizike. Najavljen je sastanak predstavnika Zajednice franšiznog poslovanja HGK s poslovnim bankama i s potpornim institucijama kao što su Hrvatska banka za obnovu i razvitak i Hrvatski zavod za zapošljavanje kako bi im se u što većoj mjeri osigurala dostupnost kapitala kod ulaganja bilo za kupnju ili prodaju franšize, a kod novog zapošljavanja i poticajne mjere za samozapošljavanje u području franšiznoga poslovanja.

Izvor: Suvremena.hr