Iz kuta stručnjaka

Konferencijski dio sajma u Opatiji bio je najveća dobit za posjetioce jer predavanja uglednih predavača iz prakse uvelike su pomogla budućim i sadašnjim franšizodavcima.
Ljiljana Kukec
Utorak
16.06.2015
Što nam je donio sajam i kakvi su izgledi za razvoj franšizinga u regiji, odgovaraju sudionici nedavno održanog okruglog stola u okviru Sajma franšiza u Opatiji.
 

Na okruglom stolu koji je organizirala Hrvatska udruga za franšizno poslovanje franšizing je trebao biti predstavljen kao put ka internacionalizaciji domaćih franšiznih sustava. Tema je, međutim, samo poslužila kao polazište za mnogo važniju diskusiju koja se povela o preduvjetima i preprekama za razvoj franšiznog poslovanja na tržištima u regiji. Okrugli sto je vodila mr. sc. Ljiljana Kukec, predsjednica Hrvatske udruge za franšizno poslovanje i potpredsjednica Europske franšizne federacije, a u raspravi su sudjelovali stručnjaci iz čitave regije – dr. Katalin Mandel, izvršna direktorica Mađarske franšizne asocijacije, dr.sc. Igor Pavlin, glavni tajnik Slovenske udruge za franšizno poslovanje, Milan Ristić, samostalni savjetnik Privredne komore Srbije i Igor Bogojević, direktor za Adriatic tvrtke Profit systema i direktor Franchising portala Adriatik regije.

Iako su se svi sudionici složili da bi franšizing mogao biti poticaj poduzetništvu i preko potrebnom rastu zaposlenosti u svim zemljama regije, većina njih je istaknula da su prepreke za razvoj mnogo veće, ozbiljnije i posljedica zapostavljenosti sa svih strana – države, nacionalnih franšiznih asocijacija, ali i samih franšiznih sustava. Stoga je i jedan od zaključaka okruglog stola da glavna prepreka razvoju franšizinga u regiji nije samo nedostatak financija – u većoj su mjeri to opći gospodarski ambijent, nedovoljno razvijen zakonodavni okvir i nedostatak edukacije.

Kakvi su izgledi za franšizing?

Samim tim što su pokrenuli važna pitanja, Katalin Mandel je uvjerena da je okrugli stol, kao i cjelokupan Sajam franšiza u Opatiji, pomogao poduzetnicima koji su ga posjetili – bilo onima koji razmišljaju o širenju poslovanja, bilo onima koji su došli steći nova znanja. – Kao članu Europske franšizne federacije, naš je cilj bio promovirati franšizing u Europi i pomognuti mađarskim franšiznim brandovima da se šire u drugim zemljama. Sajam i popratni program bili su jako korisni za predstavnike franšiznih asocijacija koji su podijelili saznanja i iskustva sa tržišta koja predstavljaju – kaže Mandel.

Milan Ristić iz Privredne komore Srbije kaže da su govornici na okruglom stolu iznošenjem konkretnih podataka u vezi s trenutnom franšiznom ponudom u regiji željeli potaknuti nezaposlene na započinjanje vlastitog posla i razmišljanje o franšizi kao načinu za samozapošljavanje.

Poduzetnicima koji žele proširiti i transformirati svoje poslovanje, franšizni će koncept osigurati sigurniji gospodarski rast. Na Sajmu je bilo nekoliko regionalnih i međunarodnih institucija koje su franšizno poslovanje prepoznale kao jak agregat zapošljavanja – konzultanti u malom poduzetništvu i odvjetničke urede, banke koje prate trendove u poduzetništvu i prilagođavaju se potrebama svojih klijenata – ističe Ristić.

Uz opasku da je okrugli sto trebalo organizirati na jeziku organizatora uz prevoditelja, kako bi privukao veći broj slušatelja i potaknuo ih da aktivnije sudjeluju u raspravi, Igor Pavlin kaže da su pitanja pokrenuta na okruglom stolu bila suštinska za razvoj franšizinga. On ističe da standardi u oblasti franšizinga u regiji nisu na visokoj razini. – Međutim, smatram da je uloga franšiznih asocijacija postala ključna, budući da su one ogledalo kvalitete franšizinga u jednoj zemlji – one se brinu i o zakonodavnom okviru koji potiče prosperitet franšizinga. Članice bi franšiznih asocijacija trebale biti privlačnije potencijalnim primateljima franšize jer se takvi davatelji odlučuju da poštuju etički kodeks po kojem se gradi i odnos primatelja i davatelja franšize – ističe Pavlin.

On dodaje da se u malim zemljama, gdje asocijacije ne mogu osigurati visoku razinu standarda za svoje članice, događa da tu ulogu preuzmu konzultantske kuće. U tom slučaju franšizing se, prema njegovim riječima, razvija samostalno, bez jasne strategije na nacionalnoj razini.

Što nam je donio sajam?

Ljiljana Kukec kaže da je Sajam franšiza i konzultantskih usluga FEC u Opatiji bio vrlo uspješan te da je odlična platforma za razvoj te manifestacije u standardnu ​​ponudu događanja koje organizira HGK. – Prisustvo uglednih gostiju iz Mađarske, Albanije, Slovenije, i Srbije doprinijelo je internacionalizaciji ove manifestacije. Mislim da je konferencijski dio bio najveća dobit za posjetioce jer predavanja uglednih predavača iz prakse uvelike su pomogla budućim i sadašnjim franšizodavcima. Vjerujem da ćemo iduće godine imati veći broj izlagača i da ćemo proširiti broj zemalja koje će sudjelovati – ističe ona.

Dojmovi Milana Ristića iz Privredne komore Srbije također su pozitivni. – Sajam uglavnom postavlja osnove za unapređenje već potvrđenih domaćih i međunarodnih poslovnih formata u vidu franšiza. Tijekom dva dana Sajma pružena je prilika da se ostvare kontakti koji mogu biti odlučujući za uspješnost određene tvrtke i širenje franšizne mreže. Prvi sajam franšizinga u Opatiji ponudio je kvalitetnu pomoć poduzetnicima koji žele proširiti svoje poslovanje kreiranjem franšiznog sustava i osobama koje žele ući u svijet poduzetništva kroz kupovinu franšize. Svaki predavač na konferenciji koristio je praktično poslovno znanje, iskustvo, primjere iz stvarnog života – objašnjava Ristić.

Katalin Mandel podsjeća da je ovo bio drugi sajam franšiza u Hrvatskoj u posljednjih 12 mjeseci koji su organizirani zahvaljujući velikom naporu Hrvatske udruge za franšizno i ​​predsjednice Ljiljane Kukec. – Bila sam jako zadovoljna prisustvom brojnih izlagača. Sajmovi mogu unaprijediti franšizing jer su potencijalni primatelji franšiza zaista posjetili Sajam u Opatiji i prepoznali mnogo dobrih lokalnih franšiza i poslovnih prilika – kaže ona i dodaje da je prednost Hrvatske i u tome što je geografski dobro pozicionirana. – Ne samo zbog jadranske obale, već zbog susjeda – kultura i jezik su slični, što domaćim brandovima omogućuje lakšu ekspanziju – dodaje ona.