Srijeda
18.12.2019
Branko Nešić želio je sačuvati stari zanat, ali i ponuditi drugima priliku da imaju „svoju rakiju“. U njegovoj gradskoj destileriji u Beogradu ljubitelji rakije mogu napraviti vlastiti „blend“ koji bi zatim čuvali u – Banci rakije.
 

Branko Nešić, neumorni tvorac brojnih poduzetničkih ideja, nedavno je na tržištu Srbije pokrenuo još jedan projekt – Banku rakije. Iako je ideja realizirana prije samo dva mjeseca, u Banci već nekoliko ljudi „čuva“ svoju rakiju u zapečaćenim hrastovim bačvama. – Ljudi sa ovih prostora od davnina su zakopavali rakiju u zemlju. Čuvala se tako na sigurnom, a koristila samo u posebnim prilikama. Ležeći godinama u zemlji, ova je rakija dobivala specifična svojstva, postajala uljasta, veoma pitka, ali i vrlo intenzivna – zato su je ljudi voljeli i cijenili. Mi smo željeli ljudima upravo ponuditi ovaj tradicionalni model čuvanja, ali u modernim uvjetima – kaže Branko Nešić.

Čitava se ideja temelji na činjenici da ljubitelji rakije mogu doći u Beogradsku urbanu destileriju na Dorćolu gdje mogu napraviti svoju kupažu destilata. Podrazumijeva se da svi destilati imaju kemijsku analizu koja potvrđuje da ne sadrže štetne tvari. U ponudi su im destilati od jabuke, dunje, marelice i šljive jer su to, kako objašnjava Nešić, rakije koje se mogu spremiti u bačve. I ne samo da „klijenti“ ove banke biraju vrstu rakije, već mogu odabrati i njezinu dob, količinu koju žele pohraniti (50, 100, 220 ili 500 litara u hrastovim bačvama), a dobivaju i priliku raditi s tehnologom te odrediti samu „notu“ rakije. Rakija se može čuvati od šest mjeseci do tri godine. – Kad je cijeli postupak završen, rakija se sprema u bačvu, klijent prima svoj set s voskom i pečatom i samo on može otvoriti i zatvoriti bačvu. Na bačvi se nalazi i metalna pločica na kojoj piše tko je vlasnik rakije. Kad žele otvoriti bačvu u Destileriji, gdje se čuvaju i skladište, mi im nudimo i boce za rakiju s naljepnicama na kojima mogu napisati od čega je rakija, kako se zove te koje je godine proizvedena – objašnjava Nešić. – Mi smo svojevrsni krojači, a ljudi koji žele napraviti rakiju biraju odijelo – dodaje šaljivo on.

Cijena rakije, praktički, ovisi o svemu navedenom – vrsti rakije, dobi, koliko se dugo čuvala... – Naše procjene govore da vrijednost rakije raste za 60 posto u tri godine. Svatko može doći i napraviti svoju rakiju, a ovo je sjajna prilika za ugostitelje koji bi željeli napraviti i ponuditi vlastitu rakiju, ali i za tvrtke i ustanove koje bi imale originalni dar za klijente i partnere – kaže Nešić.

Rakija „Branko“ – prva šljivovica koja se pije s ledom

I Branko je napravio svoju rakiju – „Branko“. Ovo je prva rakija od šljive koja se pije s ledom, i poželjno, iz čaše za viski. Rakija sadrži 50 posto alkohola i ima notu burbona. U početku je vrlo intenzivna, a kad je led malo „otvori“, dobiva potpuno drukčiju notu i aroma podsjeća na rum te na čokoladu, dok u sljedećem gutljaju asocira na viski. Jedna čašica ove rakije postaje prava avantura, čak i za one kojima rakija nije prvi izbor. Branko kaže da se odlično slaže i u koktelima. Stoga ne čudi zašto se ova rakija vrlo brzo našla na raznim meridijanima – u Njemačkoj, Švicarskoj, SAD-u, Austriji. – Vjerujte, tko god je probao „Branka“, zatražio je još jednu čašicu – kaže s ponosom Nešić.

Destilerija – kruna poslovnog puta

Beogradska urbana destilerija na Dorćolu, u kojoj se nalazi Banka rakije, jeste kruna svega što je prethodno radio, kaže Nešić. Zatvaranje kruga. Vrata Destilerije svečano su otvorena početkom 2019. – Međutim, priča o rakiji počela je, zapravo, 2006. godine s Rakia Barom u Dobračinoj ulici u Beogradu, koji sam otvorio na mjestu gdje je djed imao svoj podrum. Godinu dana nakon toga otvorili smo suvenirnicu na Terazijama, u samom centru grada. Nema istaknutog gosta Beograda koji nije dobio poklon iz tog našeg gift shopa. Destilerija dolazi kao kruna i zatvoreni krug cijelog tog „rakijskog“ puta – priča nam Branko.

Danas se u Destileriji organiziraju rakijske ture za domaće i strane posjetitelje, a gosti uz meze mogu odabrati i degustacijski meni od tri, pet ili sedam rakija. Mogu i samo doći u posjet, kušati ili kupiti rakiju po vlastitom izboru, budući da je Beogradska urbana destilerija prava riznica različitih okusa, pa su tu i rakije od jabuke, trešnje, kruške, marelice, dunja i šljiva, ljekovitog bilja, likeri od limuna, naranče, trešnje, maline i oraha te medovače na bazi dunje i šljive s ljekovitim biljem, kuvane rakije i specijalne serije starih rakija. Inače, primarna proizvodnja svih rakija iz ove Destilerije nalazi se na jugu Srbije u mjestu Jelašnica, gdje Branko ima vlastite plantaže voća.

Franšiza je samo za moćne

Branko je i jedan od pionira franšizinga u Srbiji. Iako je uložio puno truda, volje i energije kako bi razvio franšiznu mrežu Rakia Bara, taj projekt trenutačno „miruje“. Međutim, podsjeća Nešić, jedna franšiza Rakia Bara još uvijek radi u Zemunu, a u Beču postoji i franšizni korner. – Nakon godina pokušavanja, zaključio sam da ljudi sa ovih prostora nisu skloni poštivati ​​pravila te da često, ako im je sloboda dana, oni to zloupotrebe. Zato vjerujem da franšiznu mrežu mogu razvijati samo moćne tvrtke koje imaju mehanizme za kontrolu sustava – izričit je Nešić.

Ponosan je, međutim, što je prvobitni Rakia Bar na istoj lokaciji već 13 godina. Ovo je, kako kaže, veliki uspjeh u ugostiteljstvu. – O nama su pisali New York Times, CNN, a nedavno nas je posjetila i novinarka iz Londona koja isključivo piše o viskiju te koja je htjela napisati priču o Destileriji za WizzAir-ov časopis. Mogu, stoga, reći da sam zadovoljan kako se sve aktualne poslovne ideje razvijaju – kaže Branko Nešić.


Tko želi, nek izvoli / Ljubitelji rakije mogu doći u Beogradsku urbanu destileriju na Dorćolu i napraviti svoju kupažu destilata – od jabuke, dunje, marelice i šljive. Rakija se potom pretače u bačvu i čuva u Banci rakije, od šest mjeseci do tri godine, ili dok vlasnik osobno ne otpečati bačvu.
Vesna Lapčić
Urednik

Popularno na forumu

McDonald’s u brojkama

KAKO DOBIM MOJI KREDIT OD OVE VELIKE KOMPANIJE DA LI JE POTREBNO HITNI KREDIT AKO JE DA DAVID WILSON Kreditna kompanija NAJBOLJE MJESTO DA SVOJU KREDITU DOBIJEM KADA JE BILO...

1 komentara
zadnji 12.02.2020
Jeste li za vending biznis?

KAKO DOBIM MOJI KREDIT OD OVE VELIKE KOMPANIJE DA LI JE POTREBNO HITNI KREDIT AKO JE DA DAVID WILSON Kreditna kompanija NAJBOLJE MJESTO DA SVOJU KREDITU DOBIJEM KADA JE BILO...

1 komentara
zadnji 12.02.2020
Rast Taco Bella u Rumunjskoj

SRETNA NOVA GODINA SVIMA PROCITAJTE OVE KORISNE INFORMACIJE ZA GODINU 2020. KAKO DOSTAVITI ZAJAM PO JEDNOSTAVNOM PORUKU. Zovem se Marie Alice, samohrana sam majka 3 djece i...

1 komentara
zadnji 24.01.2020
Život posvećen fettuccinama

HISTORY OF ALFREDO DI LELIO CREATOR IN 1908 OF “FETTUCCINE ALL’ALFREDO” (“FETTUCCINE ALFREDO”), NOW SERVED BY HIS NEPHEW INES DI LELIO, AT THE RESTAURANT “IL VERO...

1 komentara
zadnji 11.05.2015
Belgijska poslastica u Beogradu

Belgijski vafli su nesto u cemu uzivam kad god putujem i ne samo u Belgiju :). tako mi je drago da su od skoro i u Beogradu. Bicu redovan gost ovih barova i favorit su mi sa...

1 komentara
zadnji 03.12.2013
Fetućinima do slave

HISTORY OF ALFREDO DI LELIO CREATOR IN 1908 OF “FETTUCCINE ALL’ALFREDO”, NOW SERVED BY HIS NEPHEW INES DI LELIO, AT THE RESTAURANT “IL VERO ALFREDO” – “ALFREDO DI...

1 komentara
zadnji 03.12.2013
KFC u Sloveniji?

Zanimame kako mogu doci do podatke za pocetak posla u ljubljani?

1 komentara
zadnji 29.09.2013