Šansa u čudesnom svijetu muzeja
Kaže se da su putovanja jedini trošak od kojeg čovjek postaje bogatiji. Neki nas dojmovi s putovanja promijene, neka iskustva oplemene i prošire vidike, a neka potaknu kreativnost i pokrenu na akciju. Upravo to potvrđuju i trojica osnivača Muzeja osjetila – Museum of Senses. Kada su prije nekoliko godina počeli razmišljati o pokretanju inovativnog i modernog koncepta iz područja zabave, nisu morali ići dalje od osobnog iskustva. – Kao roditelji male djece, na putovanjima smo uvijek tražili i sadržaje u kojima može sudjelovati cijela obitelj – započinje priču Dejan Grbić, vlasnik i jedan od osnivača Muzeja osjetila. – Izbor se uvijek svodio na, s jedne strane, velike, isključivo zabavne komplekse, poput tematskih parkova, trampolin parkova, vodenih parkova, a s druge, na klasičnu muzejsku ponudu, koja je i dalje prvenstveno edukativna. Između ta dva pola je – velika praznina, ali i šansa za otvaranje zabavno-edukativnog koncepta – prenosi svoja zapažanja Grbić.
Primijetili su, međutim, da čak i u najrazvijenijim svjetskim metropolama postoji tek nekoliko mjesta na kojima može uživati cijela obitelj. Uvijek je vjerojatnije, kaže Grbić, da će pri odabiru zabave „jedna strana“ ostati nezadovoljna. – Tako smo i došli do osnovnih kriterija za budući Muzeja osjetila. Znali smo da to treba biti mjesto koje će se svidjeti širokoj i raznolikoj publici svih uzrasta. Znali smo da koncept treba biti univerzalan, kako bi ga ljudi iz cijelog svijeta mogli razumjeti. A pošto se radi o konceptu za sve generacije, trebao bi biti prilično jednostavan i u najvećoj mjeri razumljiv i maloj djeci. Uz sve to, da bude zabavan, ali s izraženom edukativnom komponentom. Nismo željeli da ovo posjetiteljima bude samo još jedna prilika za slikanje i postavljanje fantastičnih fotografija na društvenim mrežama, već smo htjeli i da nešto nauče, prodru u čuda ljudske percepcije i ponesu sa sobom nezaboravno iskustvo – objašnjava Grbić .
S idejom o muzeja osjetila, koji je po mnogo čemu mijenjao ustaljeno poimanje muzejskog iskustva, iskristaliziralo se i nekoliko logističkih zahtjeva. – Naravno, muzej bi se trebao nalaziti u prometnoj gradskoj zoni, biti pristupačan, cijena ulaznice ne bi trebala biti previsoka, a posjetitelji se ne bi zadržavali više od sat vremena – što je posebno važno ako ste na kratkom odmoru ili city break putovanju – dodaje Grbić.
U projekat su ušli s ogromnim entuzijazmom, toliko da su u isto vrijeme radili na razvoju dva muzeja, koja su i otvorena u vrlo kratkom roku. Prvi, krajem rujna 2017. u Pragu, a drugi, početkom prosinca u Bukureštu. Oba su muzeja odmah postala nezaobilazne turističke atrakcije, rezultati su bili sjajni, a više od 150.000 posjetitelja godišnje posjetilo je jednu od lokacija. – Kontinuirani rast broja posjetilaca bilježili smo prije pandemije svake godine – napominje Grbić.
Što sve „skriva“ Muzej osjetila? Muzej osjetila konstruisan je kao labirint koji nas provodi kroz šest različitih zona – a svaka je posvećena jednom osjetilu (vid, sluh, ravnoteža, miris, opip, okus). U muzeju se nalazi oko 50 eksponata i instalacija, i dok bi vas u klasičnim muzejima strogo upozorili da ne dirate izložene predmete, u Muzeju osjetila traži se upravo suprotno – interakcija i uporaba eksponata jest suština korisničkog iskustva. Od posjetitelja se, naime, očekuje da budu kreativni, znatiželjni te da kroz zanimljive i nesvakidašnje doživljaje izravno iskuse kako naše tijelo i percepcija reagiraju na različite osjetilne podražaje i iluzije. Ležanje na fakirskom krevetu s 3.500 čavala, prolazak kroz rotirajući tunel, kao i razne optičke varke koje nam mogu promijeniti osobni opis, pomoći da narastemo 10 cm, poslužimo nečiju „glavu na tanjuru“ ili saznamo što se sve koristi za kreiranje zvuka u animiranim filmovima – samo su neka od intrigantnih iskustava iz Muzeja osjetila. Najveći dio prostora u ovom Muzeju (60-70%) zauzima dio s eksponatima i instalacijama. Međutim, da bi doživljaj uživanja bio potpun, na izlazu posjetitelje čeka i igraonica s različitim brain teaser-ima, a zatim i shop sa suvenirima, brandiranom robom, raznim zabavnim mozgalicama i osvježenjem (piće i hrana). |
Od sada i franšizni razvoj
Iako u početku nisu razmišljali o franšizingu kao modelu za međunarodno širenje, sada su uvjereni da će već tijekom 2022. biti otvoreno više muzeja. – Budući da smo rezultatima na obje lokacije pokazali da smo razvili iznimno uspješan koncept iza kojeg je znanje, praksa i iskustvo, odlučili smo podijeliti znanje kroz rast i osvajanje novih tržišta putem franšiznog poslovanja. Cilj nam je pronaći partnere koji će biti spremni voditi i razvijati Muzej osjetila na lokanom tržištu. Svjesni smo vrijednosti lokalnog znanja, lokalnih veza te da je poslovanje kroz partnerstvo neusporedivo lakše i uspješnije – kaže Grbić.
Otvoreni su za partnere iz svih krajeva svijeta, iako su, u ovom trenutku, prvenstveno fokusirani na razvijene zemlje – prije svega na Europu, ali i na SAD, Kanadu, Australiju, Kinu. – Međutim, ono što smo naučili, čak i na vlastitim greškama, jeste da treba gledati gradove prije nego konkretna tržišta ili zemlje – naglašava Grbić.
U idealnom slučaju, ciljaju na gradove s više od milijun stanovnika, ali to ne znači da u obzir ne dolaze i gradovi s nešto manjim brojem, s tim što, u tom slučaju, to trebaju biti regionalni ili nacionalni centri koji privlače veliki broj ljudi tijekom cijele godine. – Također, pri odabiru se gleda i postojeća konkurencija, sezonalnost grada, broj turista, udio domaćih i stranih turista, specifikacije i isplativnost nekretnina i, naravno, kupovna moć građana – navodi sve kriterije Grbić.
Dosadašnje iskustvo, pak, pokazuje da Muzej osjetila može odlično poslovati nevezano za lokaciju na kojoj se nalazi. Mnogo je bitnija, kako Grbić ističe – destinacija.
– Kao i u prethodnom slučaju, samo treba dobro procijeniti potencijal lokacije – prije svega, koliko joj ljudi gravitira, koliki je udio domaćih i stranih turista, je li u blizini prometnih gradskih zona te može li joj se jednostavno i lako pristupiti – precizira Grbić i dodaje da se muzej može smjestiti u prostor s najmanje 250 kvadrata, a idealno u prostor od 400-500 kvadrata. – Svakako, bolje je ako ima više prostora, jer je onda i doživljaj bolji – kaže on.
Kad razmišlja o profilu „idealnog“ primatelja franšize za Muzej osjetila, Grbić kaže da bi to, u najkraćem, bila ambiciozna, energična i motivirana osoba, koja će pokazati želju za uspjehom. – Koliko god da je važno da partner ima osigurana financijska sredstva za ulaganje, mi, prije svega, želimo vidjeti da je on zainteresiran, posvećen te da mu je, u suštini, do ove priče stalo koliko i nama – dodaje on.
Također, poželjno je da ima izražene vještine komunikacije i prezentacije te da je vješt u radu s ljudima. Energija koju partner donese, smatra Grbić, i njegov pristup poslu bit će, zapravo, najbolja motivacija i za ostale zaposlenike, što se – u krajnjem ishodu – odražava i na zadovoljstvo posjetitelja. – Zato nam je važno da partner i njegov tim pokažu da će biti fokusirani na posjetitelja, da će se istinski potruditi da on na izlasku iz muzeja kaže da je doživio nezaboravno iskustvo. Jer, muzej je, u suštini, mala površina s relativno jednostavnim konceptom i ako osoblje uspije tom iskustvu dati „poseban pečat“, partner će na kraju dana, i u financijskom smislu, vidjeti da jedinstveni doživljaj posjetitelja, jednostavno, čini razliku – naglašava Grbić.
U isto vrijeme, podsjeća on, dojam koji posjetitelj ponese sa sobom utječe na „opću sliku“ i reputaciju muzeja, naročito na imidž koji se formira kroz društvene mreže. – Naši muzeji dobivaju izvrsne ocjene, ali smo posebno ponosni što puno pozitivnih komentara dobivamo upravo na to kako osoblje u muzeju upravlja iskustvom. Stoga – uz dobre komunikacijske vještine, pažljiv odabir zaposlenika i obuku koju ćemo im pružiti, partneri neće morati ulagati astronomske cifre u marketing i prodaju, jer će preporuka biti osnovni i najdjelotvorniji način promocije – objašnjava Grbić.
Podrška u svakom trenutku
Ono što buduće partnere može posebno privući Muzeju osjetila jeste podrška davatelja franšize, smatra Grbić. Najprije, kad dođe do realizacije, centrala preuzima na sebe kompletno planiranje i izgradnju muzeja, tako da partner, praktički, dobiva gotov projekt, po principu „ključ u ruke“. – Naš kreativni tim definira i kako će prostor izgledati, gdje će koji eksponat biti postavljen, tako da je cijeli proces kreiranja iskustva na nama. Svakako, u ovom procesu može sudjelovati i partner i njegov lokalni tim, jer želimo da svaki muzej dobije i „lokalni pečat“ – kaže Grbić.
Bitno je, dodaje on, da primatelj franšize može računati na iskustvo i podršku u svakom segmentu te uključivanje lokalnih relevantih kompanija, prema potrebi. – Na primjer, građevinske firme, u svrhu troškovne efikasnosti i uz stručni nadzor našeg tima – kaže Grbić.
Davatelj će franšize također biti zadužen i za nabavu eksponata. – Međutim, ako se dio opreme ili rekvizita može nabaviti lokalno, podržati ćemo svaku optimizaciju troškova. U svakom slučaju, u koordinaciji s primateljem, izabrat ćemo najbolje lokalne dobavljače za opremu koja nije specifična i koja bi se mogla kupiti po povoljnijoj cijeni – kaže Grbić.
Dok traju pripreme za otvaranje muzeja, davatelj će franšize na jednoj od svojih lokacija organizirati i obuku za primatelja franšize, odnosno, menadžera muzeja. Planirano je da obuka traje četiri tjedna, ali se, po potrebi, ovo vrijeme može skratiti i produžiti. Grbić napominje da će obuka obuhvaćati sve aspekte poslovanja: kompletan operativni know-how, sve prakse i procedure poslovanja, kao i koordinaciju zaposlenika, marketing, prodaju... – Tijekom ova četiri tjedna paralelno ćemo raditi i na pripremama za otvaranje, jer sve treba teći glatko, a partner spreman za početak rada – kaže naš sugovornik.
Drugi dio obuke, koji će obuhvatiti osoblje zaposleno u muzeju, odvijat će se na lokaciji franšiznog muzeja. Naime, dva tjedna prije otvaranja, jedan od koordinatora iz centrale bit će „na terenu“ i s lokalnim timom proći kroz sve procese, procedure, dokumentaciju... – Kad se muzej otvori i krenu prvi rezultati marketinških i prodajnih kampanja postavljenih prije otvaranja, podrška na lokaciji će trajati dva tjedna, kada očekujemo i najveći broj posjetitelja. Nakon toga će, kao i u svim dobro ustrojenim franšiznim sustavima, primatelj imati sav naš poslovni know-how dokumentiran u vidu Operativnog priručnika. Također, jedna će osoba iz centrale biti isključivo zadužena za podršku, kojoj će se partner moći obratiti za sva pitanja i probleme, u bilo kojem trenutku – objašnjava Grbić.
Ulaganje u čudesni svijet Muzeja osjetila
Otvaranje muzeja je svakako veliki i ambiciozan projekt, iako podrška davatelja franšize u ovom slučaju znatno olakšava pokretanje posla. Kako, pak, uvjeti niti na jednom tržištu nisu isti, tako ni iznosi franšiznih naknada te početne investicije nisu unaprijed strogo definirani, naglašava naš sugovornik. – Sve ovisi o potencijalu tržišta na kojem se muzej otvara. Želimo da naši partneri budu motivirani uložiti u ovaj projekt, jer će na kraju biti jako zadovoljni financijskim rezultatima – kaže Grbić.
Franšizna naknada za ulazak u sustav, stoga, varira od slučaja do slučaja, a ovisi o očekivanim ili procijenjenim troškovima potrebnim za otvaranje muzeja na konkretnoj lokaciji.
Slična je situacija i s ukupnom investicijom potrebnom za pokretanja muzeja. – I ova investicija ovisi o lokaciji i lokalnom tržištu. Troškovi izgradnje, opremanje i postavljanje eskponata svugdje su više-manje slični, ali kad god uključite i neku dodatnu uslugu s lokalnog tržišta, troškovi se mijenjaju. Procjenjujemo da bi primatelj trebao osigurati minimalno 200.000 eura, ali ova investicija, u prosjeku, iznosi oko 300.000 eura – kaže Grbić.
Nakon otvaranja muzeja, primatelj će franšize izdvajati i za mjesečnu naknadu, a o kolikom se postotku radi, ovisit će o cijeni ulaznica, troškova i očekivanih prihoda.
– S druge strane, Muzej osjetila prilično je isplativ koncept, jer ne zahtijeva kompletnu promjenu muzejskih eksponata. Naime, pažljivo smo pratili komentare i povratne informacije posjetitelja, želeći vidjeti u kojem to trenutku dođe do „zasićenja“ postojećim sadržajem. Praksa pokazuje da se potreba za novom postavkom javi tek u trećoj ili četvrtoj godini poslovanja – kaže Grbić.
Kako se, međutim, eksponati često mogu oštetiti, pa nešto treba popraviti, zamijeniti, „osvježiti“, postavka u muzeju, zapravo, uvijek nudi „nešto novo“. – Eksponati se djelomično mijenjaju kroz popravak, a djelomično kroz suradnju s raznim bradovima, sponzorima... Veća investicija je, kako smo već spomenuli, potrebna tek nakon tri-četiri godine i ona iznosi samo oko 10% početne investicije – dodaje Grbić.
Svako ulaganje, na kraju, opravda očekivana dobit. Osnovni izvor prihoda dolazi, prvo, od prodaje ulaznica, a potom i robe iz suvenirnice. Partneri, međutim, mogu organizirati rođendane i team buildinge, a potiče se i suradnja s različitim brandovima i sponzorima koji žele plasirati svoje proizvode u muzeju. – Plasman proizvoda upravo je dobra prilika da primatelji franšize svom muzeju daju i onaj željeni „lokalni pečat“ – kaže naš sugovornik.
– Najzad, treba istaknuti i to da je ova industrija, koja spaja iskustvo, zabavu i edukaciju, jedna od top tri najbolje industrije koje će se širiti u razdoblju nakon Kovida-19. Ljudi će, jednostavno, biti željni provoda, opuštanja i dobre zabave na neobičnim lokacijama, uz prihvatljive cijene. Zato je ovaj trenutak, zapravo, pravo vrijeme da počnete razmišljati o otvaranju Muzeja osjetila! – poručuje Dejan Grbić.
Neizbježni utjecaj pandemije Konstantan rast i uspjeh muzeja u Pragu i Bukureštu naveo je osnivače Muzeja osjetila da vrlo brzo uđu u još dva projekta – muzeji su otvoreni u Konstanci i Splitu. – Iz današnje perspektive, mogu reći da smo vrlo ponosni što smo napravili ove pogreške! – kaže Dejan Grbić kroz smijeh. – Radilo se, zapravo, o pogrešnom izboru lokacija i gradovima s jako izraženom sezonalnošću. Oba su grada ljetnje destinacije, te nam je trebalo i puno više vremena za postizanje breakevena. A onda je došla pandemija... – priča Grbić. Dugoročne prognoze uopće nisu bile sjajne. – Shvatili smo da pandemija neće nestati preko noći, pa smo bili „brzi i hrabri“ i odlučili ugasiti oba muzeja – objašnjava on. S druge strane, iz ove je krize „iskočila“ i jedna dobra stvar. – Tijekom prvog lockdowna, muzeji su bili zatvoreni, ali su tržni centri još uvijek radili. Razmišljajući o tome kako iskoristiti ovu priliku, došli smo na ideju o „Pop Up“ konceptu – mobilnom, modularnom Muzeju osjetila, u nešto manjem formatu, koji se može prilagoditi svakom prostoru i koji bi bio idealan za tržne centre. Tako je Pop Up koncept uspješno iznajmljen nekim tržnim centrima u Rumunjskoj, a naš tim je trenutno u pregovorima s nekim tržnim centrima u Beogradu – objašnjava Dejan Grbić. |
pročitajte članke
Friendly Fire, vodeći hrvatski brand gaming cafe-a, otvorio je svoju prvu od 30 potpisanih franšiza u Meksiku u gradu Mexico City.
Franšizni sustav KiDS Escape Room proširio je tijekom ove godine franšiznu mrežu u Hrvatskoj. Na mapi poslovnica su sada i dječiji escape roomovi u Splitu i Puli.
Nakon što su pokrenuli razvoj franšizne mreže u Europi, lanac esports igraonica Friendly Fire namjerava ući na tržište SAD-a.
KiDS Escape Room je u kratkom roku postao najtraženije mjesto za dječje proslave rođendana u Rijeci. Je li ovo dobra poslovna prilika i za poduzetne iz drugih gradova i što je potrebno za uzimanje franšize?
„Kad smo počinjali, o franšizingu uopće nismo razmišljali kao o modelu za širenje biznisa. Sada je to ključna strategija“, kaže Dejan Grbić, jedan od osnivača i vlasnika „Muzeja osjetila“
Najčitanije
Samoposlužni aparati za kavu, tople napitke i grickalice sreću se na mnogim mjestima. Upravo ovim, vending biznisom bavi se i obiteljska firma iz Varaždina Caffemanija. Partnere traže diljem Hrvatske.
Franšizni sustavi mogu se klasificirati na različite načine i po različitim kriterijima, ali se suštinski razlikuju prema vrsti znanja koja se prenose primateljima franšize (know-how), vrsti djelatnosti ili načinu organizacije sustava.
Kada se zbroje sve humanoidne figurice koje je do sada napravio LEGO, ispada da ih ima nešto manje od broja ljudi na Zemlji – četiri milijarde.
Portal FranchiseDirect.com predstavlja popis 100 najuspješnijih franšiza u svijetu. Prva tri mjesta, kao i prošle godine, zauzeli su isti brandovi.
Portal FranchiseDirect.com objavio je popis 100 najuspješnijih franšiznih sustava na svijetu. Na samom se vrhu nalaze lanci restorana brze prehrane.
Popularno na forumu
Pametno ulaganje u koncept budućnosti
Dragi tražitelji kredita, imate li financijskih poteškoća? Želite li pokrenuti vlastiti posao? Ova kreditna tvrtka osnovana je kao svjetska organizacija za ljudska prava s...
Hrvatska franšiza u Meksiku
Dragi tražitelji kredita, imate li financijskih poteškoća? Želite li pokrenuti vlastiti posao? Ova kreditna tvrtka osnovana je kao svjetska organizacija za ljudska prava s...
Pametno ulaganje u koncept budućnosti
Dobre vijesti za mene i vas, zovem se TEREZA i moram vam ispričati kako sam doživjela ponudu kredita od 35,000 eura. Ponovno sam sretan i financijski stabilan i hvala Bogu...
Cammeo stiže u Beograd
Dobre vijesti za mene i vas, zovem se TEREZA i moram vam ispričati kako sam doživjela ponudu kredita od 35,000 eura. Ponovno sam sretan i financijski stabilan i hvala Bogu...
Taxi Cammeo pokreće franšizu
Dobre vijesti za mene i vas, zovem se TEREZA i moram vam ispričati kako sam doživjela ponudu kredita od 35,000 eura. Ponovno sam sretan i financijski stabilan i hvala Bogu...
Taxi Cammeo pokreće franšizu
Dobre vijesti za mene i vas, zovem se TEREZA i moram vam ispričati kako sam doživjela ponudu kredita od 35,000 eura. Ponovno sam sretan i financijski stabilan i hvala Bogu...
Snažno u franšizni razvoj
Dobre vijesti za mene i vas, zovem se TEREZA i moram vam ispričati kako sam doživjela ponudu kredita od 35,000 eura. Ponovno sam sretan i financijski stabilan i hvala Bogu...
Čuvaj sjećanja!
Dobre vijesti za mene i vas, zovem se TEREZA i moram vam ispričati kako sam doživjela ponudu kredita od 35,000 eura. Ponovno sam sretan i financijski stabilan i hvala Bogu...