Unija za sve

Unija je jedina računovodstvena tvrtka s ovih prostora koja je svoje poslovanje uspješno proširila i izvan matičnog tržišta. Osim tvrtke u Sloveniji, Unija, naime, ima poslovnice u još četiri zemlje – Hrvatskoj, Bosni i Hercegovini, Srbiji i Austriji. U ovom trenutku, s dugogodišnjim iskustvom s različitih tržišta, u Uniji razmišljaju dodatno proširiti poslovanje – prije svega u Sloveniji, a potom i u regiji. Kao najbolje rješenje nametnulo se –davanje franšize.

Prvu franšizinu poslovnicu Unija je već otvorila u Sloveniji, u Kopru, i ona bi, kao što su svojedobno najavili, trebala testirati i potvrditi rješenja koja će postati temelj za daljnji razvoj franšize. Da li će se, i kada, računovodstvene agencija pod franšizom Unije pojaviti i u ostalim zemljama u kojima posluju, razgovaramo s Miranom Pikovnikom, predsjednikom uprave tvrtke Unija.

Objasnite nam najprije kako je došlo do toga da Unija pokrene operacije i izvan Slovenije?

Željeli smo našim klijentima ponuditi kompletnu uslugu, postati ono što bi se, žargonski, moglo nazvati "one stop shop". Željeli smo, zapravo, da – u domeni računovodstva – naši klijenti u Uniji mogu dobiti "sve na jednom mjestu". Tako smo, pored razvoja novih usluga, došli i do točke kada je klijentima bilo potrebno pružiti računovodstvene usluge i izvan Slovenije. Nakon analize tržišta, odlučili smo prvo otvoriti tvrtku u Beogradu, pošto tamo ima najviše slovenskih poduzeća koja posluju izvan Slovenije. Poticani odličnim rezultatima, nastavili smo s ekspanzijom u Hrvatskoj, BiH i Austriji. Ali to nije kraj, vjerujemo da naša jedinstvena rješenja mogu naći svoje mjesto i u ostalim zemljama Centralne i Istočne Europe, pa i šire.

U kojoj fazi poslovanja ste, pak, počeli razmišljati o franšizingu? 

Nakon otvaranja naših tvrtki u Srbiji, Hrvatskoj, BiH i Austriji, a uz stalan porast poslova u Sloveniji, došli smo do nove točke u razvoju. Shvatili smo da smo vremenom iscrpili svoje "proste" resurse – kako u smislu ljudi, tako i financija. Međutim, bili smo sigurni da imamo odličan model pružanja usluge – sa suvremenom IT potporom koja omogućuje "računovodstvo bez papira", modelom kompetencija za računovođe, marketing programom i sustavom prodaje usluga. U tom trenutku, kao jedini logični naredni korak bilo je otvaranje franšize. Shvatili smo, zapravo, da se kroz franšizu možemo mnogo brže razvijati.

Prva franšiza u Sloveniji radi već skoro godinu dana. Kakva su iskustva u ovom trenutku, da li je Unija spremna davati franšizu i drugim kandidatima u Sloveniji, a potom i u ostalim zemljama u kojima posluje? 

Prva franšiza, kao "testna" jedinica, pokazala je manje nedostatke koje smo već tijekom godine uspjeli riješiti, tako da mislim da smo zaista došli do odličnog sustava franšize. Već nekoliko mjeseci u Sloveniji djeluje i naša druga franšiza, a uskoro ćemo potpisati ugovor i za pokretanje treće franšizne jedinice. U skorijoj budućnosti, odnosno, već sljedeće godine, planiramo otvoriti i prvu franšizinu jedinicu izvan Slovenije.

Što je to što Unija donosi kao najveće prednosti onima koji se odluče pristupiti franšiznom sustavu?

U Sloveniji i drugim zemljama regije ima mnogo dobrih računovođa koji vode i vlastite računovodstvene servise. Ali to ne znači da oni, kao stručnjaci za računovodstvo i poreze, imaju, recimo, i potrebna znanja iz IT sustava, upravljanja zaposlenicima, marketinga ili prodaje. Još veći problem stvara i to što nisu ni u mogućnosti razvijati nove usluge ili pratiti razvoj IT-ja. To je onaj dio poslovanja za koji većina računovodstvenih servisa nema dovoljno znanja, ali ni vremena da se time bavi. Zato, koliko god bili odlični i stručni u području računovodstva, ti servisi ostaju u okvirima do pet, najviše 10 zaposlenika. Sa našom franšizom, mi im možemo pružiti potpunu potporu u svim tim "problematičnim" aspektima poslovanja, a da im, s druge strane, pružimo i stručnu potporu i obuku računovođa. Time, ne samo da bismo im olakšali i omogućili budući kontinuirani rast, već – a što je možda i najvažnije – dali mogućnost da se još više fokusiraju na svoje klijente i rad u stuci.

Koliko inače na poslovanje utječe to što su određene zemlje u kojima radite dio EU, a druge nisu? Kolike su razlike i da li će te razlike između tržišta iziskivati ​​i prilagodbu franšizinog paketa? 

Mislim da se najveće razlike vide u postupcima porezne uprave i suda. Zemlje izvan Europske unije još uvijek mogu same propisivati zakone, dok se države Europske unije striktno drže njezinih propisa. U Sloveniji, recimo, imamo puno manje problema s poreznom upravom i odlukama suda otkako smo dio Europske unije, jer sada iznad naše porezne uprave i našeg suda stoji i međunarodni sud – a tamo nema nikakvih utjecaja, ni s jedne ni s druge strane, kao što se to inače događalo u prošlosti. Sada je i za nas i za naše klijente poslovna klima puno bolja. To bi bile osnovne razlike, međutim, što se tiče svega ostalog – sustava rada, obuke zaposlenika, usluga, IT podrške ili marketinga – mi ne vidimo značajnijih razlika između zemalja koje su izvan ili dio Europske unije, tako da nema potrebe franšizni paket mijenjati i prilagođavati.