Licence po mjeri lokalnog tržišta

Color Press Group poznati je izdavač magazina na tržištima Adriatik regije, a među njihovih 110 magazina, koliko ukupno izdaju, oko 40 su licencirani: Ljepota i zdravlje, BravaCasa, Lisa Moj stan, Ruski doktor, Grazia – čitaju se i u Hrvatskoj. Najnovije izdanje ove srbijanske tvrtke La Cucina Italiana ujedno je prvo izdanje jednog od najvećih svjetskih izdavača Conde Nasta u Srbiji i regiji. Robert Čoban, predsjednik tvrtke Color Press Group, kaže da su se oprobali u različitim nišama.
– Način na koji mi radimo – lokalno poznavanje tržišta i međunarodni know-how kroz licence – vjerujem da je jedini koji je održiv – ističe Čoban u razgovoru za Franchising portale.

Ova je tvrtka krenula s licencama 2002. godine. Prvo su objavili tinejdžerski magazin Bravo i ženski magazin JOY. Nijedan od ovih časopisa više ne izlazi, međutim, kako smo spomenuli, na tržištima regije u ovom trenutku aktivno je oko 40 drugih licenciranih izdanja.

Kako birate magazine čiju ćete licencu uzeti, kako analizirate potencijal neke licence?

Pošto smo najveći dio tržišnih niša već popunili, trudimo se ispitati što je to što još nedostaje, zatim pronalazimo adekvatne magazine na globalnoj sceni, pregovaramo s izdavačima i ako nađemo zajednički jezik, potpisujemo ugovor.

Što je ključno da bi licencirano izdanje uspjelo na lokalnom tržištu? Svjedočili smo da su određena, vrlo poznata izdanja poput Playboya i CKM-a, imala neuspješne epizode u Srbiji...

Na tu sam temu 2005. na FIPP kongresu u Hotelu Waldorf Astoria u New Yorku slušao sjajno predavanje pod nazivom „Branding is not enough“ koje je održao Jonathan Newhouse, prvi čovjek Conde Nasta, jednog od najznačajnijih izdavača magazina na planeti među kojima su Vogue, Vanity Fair, Glamour, La Cucina Italiana... Bilo je to tri godine prije ekonomske krize kada je on objasnio zašto i kako u idealnim uvjetima određeni magazinski brendovi na nekim tržištima propadaju: prvo, koncept se previše udaljio od originalnog; drugo, koncept nije dovoljno adaptiran lokalnom tržištu; treće, pogrešan odabir lokalnog partnera; četvrto, prevelika konkurencija na tržištu... A 2008. je donijela još dva razloga: ekonomsku krizu i pojavu „pametnih“ mobitela koji su promijenili način konzumacije medija.

Što nam govori činjenica da su brojni strani izdavači magazina i novina napustili ovu regiju? Može li se uopće očekivati njihov povratak ili će, pak, primat imati domaće tvrtke?

Moja prezentacija „Zašto su otišli“ govori upravo o tome – od 10 velikih izdavačkih i medijskih tvrtki koje su od 2001. došle u Srbiju – čak osam tvrtki je otišlo. Do 2008. ovo se tržište činilo perspektivnim. Kad je kriza počela, svi su shvatili da je tržište malo i siromašno. Osim velikih konglomerata poput United Media-e, koji objedinjuju i distribuciju (SBB) i proizvodnju sadržaja, svima ostalima ovo je tržište premalo i prekomplikovano da bi bilo zanimljivo. Način na koji mi radimo – lokalno poznavanje tržišta i međunarodni know-how kroz licence – vjerujem da je jedini koji je održiv.

Objasnite nam što je ključno u ovom poslovnom odnosu? Što vi dobivate od davatelja licence, a što unosite u tu saradnju, kolike su slobode partnera, a što se nikako ne može mijenjati?

To sve ovisi od slučaja do slučaja. Prije krize većina davatelja licence je tražila „minimum licence fee“, tj. minimalni iznos koji morate platiti bez obzira kakav je bio prihod od prodaje na kioscima i oglasa. Nakon 2009. većina je smekšala u tom stavu. Također, različiti su ugovori u vezi s korištenjem njihovog materijala, kontrolom onoga što mi objavimo, itd.

Koliko su tiskani mediji danas profitabilni? Kakvi su potencijali oglašavanja, potencijali tiraža? Sve se više prelazi na digitalna izdanja....

Činjenica da mi imamo više izdanja nego ikada govori da i dalje postoji interes i mogućnost za profit. Od izdavača ovisi koliko će biti inovativan i snalažljiv da stranu licencu adekvatno prilagodi zahtjevima domaćeg tržišta i potrebama oglašivača.

Kakva je budućnost licenciranih izdanja u regiji?

Vjerujemo da je svetla za sve koji se mogu dobro prilagoditi promjenama na tržištu. Mi, na primjer, izdajemo magazin „Ljepota i zdravlje“ u svih šest država regije na lokalnim jezicima. Osim magazina, imamo i internet portale tog brenda kao i brojne događaje poput konferencije „Pro Femina“ koji su u vezi s tim magazinom.