Od Italije do Hrvatske: iskustva i rješenja

Portal o franšizingu FRANCHISING.pl pokrenut je 2001. u Poljskoj. Tijekom sljedećih deset godina, specijalizirani „sestrinski“ portali pokrenuti su u većini zemalja Središnje i Istočne Europe, uključujući Srbiju, Hrvatsku, Sloveniju i Sjevernu Makedoniju. Od 2019. ovoj „obitelji“ franšiznih portala pridružio se i portal u Italiji – start-franchising.it. Elena Delfino, glavna urednica časopisa i portala START-FRANCHISING.it objašnjava kako je epidemija novog koronavirusa utjecala na život i poslovanje u Italiji.

– Živim u Milanu, najvećem gradu Lombardije, u regiji u kojoj su zabilježeni prvi slučajevi koronavirusa. Srećom, nitko od moje obitelji i prijatelja nije bio zaražen. Četiri smo tjedna u izolaciji. Kao novinarka, ja sam i inače radila od kuće, ali sada moj sin ne ide u školu, a muž ne ide na posao. U gradu Kodonjo, gdje je 21. veljače zabilježen prvi slučaj zaraze i gdje je prvi put uvedena crvena zona karantene, danas – u nedjelju 15. ožujka – ukinuta su određena ograničenja. Međutim, Italija je velika zemlja, Milan je, primjerice, bliži Londonu od Palerma. Tek je ovih dana cijela Italija proglašena crvenom zonom i nalazi se u potpunoj karanteni – priča Elena Delfino.

Što kad cijela zemlja stane?

– U Italiji se trenutno raspravlja o tome za koje će se vrijeme potrošači vratiti svojim starim navikama nakon što izađu iz prisilne izolacije. Kako će izgledati potrošačka košarica, koji će proizvodi biti najviše traženi? Jer promjene su već vidljive. Sigurno da su mnogi od nas već „naučili“ živjeti ekonomično. Koliko god situacija bila teška, uvijek postoje tvrtke koje od toga mogu profitirati. Talijani ne mogu bez kave, pa kad su kafići zatvoreni, povećala se potražnja za aparatima za kavu i kapsulama koje su naručivali online, s isporukom na kućnu adresu – objašnjava Elena Delfino.

– Franšizne tvrtke uglavnom posluju u industrijama koje su morale obustaviti ili ograničiti rad, zbog čega sam u početku primijećivala golemi pesimizam kod svojih sugovornika. Sada se to mijenja i u posljednjem tjednu – između 11. i 18. ožujka – već su se čula drugačija mišljenja. Možda i zato što prisilna obustava rada donosi više vremena za razmišljanje. Davatelji franšize, iz različitih industrija, kažu mi da se, posve neočekivano, počeo javljivati veliki broj kandidata zainteresiranih za kupnju franšize. Svakako, već smo počeli planirati što ćemo raditi kad sve ovo prođe – kaže Delfino.

Potpora privredi u Italiji

Talijanski predsjednik Sergio Matarella potpisao je uredbu Cura Italia, paket mjera i rješenja koji treba pomoći stabilizaciji talijanskog gospodarstva, a koji uključuje sljedeće mjere:

• Razdoblje tijekom kojeg se zaposlenicima isplaćuju naknade za vrijeme bolovanja ili njege o bolesnom djetetu produžava se za devet tjedana, a sve te troškove snosit će država;
• Samozaposlene osobe (poduzetnici) koje zbog karantene i izolacije nisu mogle raditi, u ožujku će dobiti jednokratnu naknadu u iznosu od 600 eura;
• Sljedeća dva mjeseca tvrtke neće imati pravo otpuštati radnike;
• Tvrtkama s manje od dva milijuna eura prihoda godišnje, kao i tvrtkama iz sektora koji su pogođeni koronavirusom, odgađaju se plaćanja poreza na zaradu i doprinosa koji se odnose na zaradu, kao i plaćanje PDV-a, počevši od 16. ožujka. Ovi porezi i doprinosi neće se naplaćivati ​​do 31. svibnja, a naknadno će se vratiti u 5 mjesečnih rata;
• Za poduzetnike koji su prisiljeni zatvoriti svoje trgovine, kafiće, restorane i uslužne dućane, uvode se posebne porezne olakšice u vezi s troškovima najma, tako da porezni odbitak iznosi 60% tijekom prekida rada;
• Odobrene su posebne porezne olakšice za nabavu dezinfekcijskih sredstava i uvođenje higijenskih mjera za sigurnost radnika, pod uvjetom da troškovi ne prelaze 20 000 eura po poduzetniku. Porezni odbitci uvode se i za troškove nastale kao rezultat sanacije situacije izazvane koronavirusom, pod uvjetom da trošak ne prelazi 30 tisuća eura po poduzetniku;
• Uvodi se obveza reprograma kredita – produljenje roka otplate – za dodatnih 18 mjeseci za sve samozaposlene poduzetnike i privremene zaposlenike, čiji su prihodi smanjeni za najmanje 33% u odnosu na prošlu godinu;
• Od 5. ožujka samozaposleni i privremeni zaposlenici imaju pravo na poseban dodatak za njegu djece u iznosu od 50% svog dohotka iz prethodne godine, izračunato proporcionalno razdoblju kada njihova djeca do 12 godina nisu pohađala školu; alternativno, može se koristiti poseban vaučer za skrb o djeci u iznosu od 600 eura ili 1.000 eura za zdravstvene radnike ako su za vrijeme epidemije takve osobe ostale profesionalno aktivne i morale su plaćati njegu djeteta mlađeg od 12 godina koje nije pohađalo školu;
• Poseban bonus od 100 USD za sve radnike na gradilištima za vrijeme koronavirusa, koji će se isplaćivati ​​iz državnog proračuna;
• Osnovan je posebni jamstveni fond iz kojeg će se isplaćivati ​​naknade zaposlenima i samozaposlenim osobama koje su prekinule, smanjile ili obustavile posao;
• Uveden je moratorij na otplatu kredita za mala i srednja poduzeća, a država bankama i financijskim institucijama daje garancije za otplatu 33% tih obveza i posebnu poreznu olakšicu za nadoknadu gubitaka

Kakva je situacija u drugim zemljama?

U većini drugih zemalja u kojima djeluju Franchising portali tek raspravlja se ili su već uvedene mjere potpore gospodarstvu, koje sve više osjeća poguban utjecaj epidemije koronavirusa. Neke ideje i prijedlozi već postoje, ali stječe se dojam da će neka od predloženih rješenja biti prilično kompleksna i složena za provedbu. Takav je slučaj u Poljskoj.

Paket koji je predstavila poljska vlada, na primjer, nema rješenja za tvrtke koje su prisiljene obustaviti rad, nema odlaganja plaćanja doprinosa i poreza ili obustavljanja otplate kredita i prelazak na otplatu na rate.

Najvažniji zadatak svih vlada bit će potpora likvidnosti malih i srednjih poduzeća kojima prijeti prisilni prekid rada. Ako izgube likvidnost, suočit ćemo se s ozbiljnom ekonomskom krizom čim se okonča epidemiološka kriza.

Kako je u Hrvatskoj?

Na sjednici održanoj 17. ožujka Vlada Republike Hrvatske donijela je zaključak o mjerama za pomoć gospodarstvu zbog epidemije koronavirusa. Radi se o ukupno 63 mjere koje obuhvaćaju gotovo sve gospodarske resore Vlade s glavnim ciljem očuvanja radnih mjesta te isplate plaća. Same mjere usklađene su s gospodarskim udruženjima i sindikatima, kao i sa zajedničkim europskim naporima za suzbijanje ekonomskih šteta od koronavirusa.

Ovaj prvi set mjera horizontalnog je karaktera i odnosi se na one koji već osjećaju ili će tek osjetiti posljedice epidemije. To podrazumijeva odgodu plaćanja javnih davanja, konkretno odgodu plaćanja poreza na dohodak i poreza na dobit te doprinosa na plaće u razdoblju od tri mjeseca, uz mogućnost produženja na još tri, a nakon toga omogućuje se obročna otplata duga na 24 mjeseca.

Set mjera za financijsku likvidnost uključuje moratorij na obveze prema HBOR-u i komercijalnim bankama, odobrenje kredita za likvidnost za isplatu plaća i dobavljača te reprogram drugih obveza. Također, od idućeg tjedna na raspolaganju će biti 114 milijuna kuna za obrtna sredstva mikro i malim poduzetnicima (do iznosa od 25.000 EUR) kroz financijski instrument „ESIF Mikro zajmovi“, kojeg provodi HAMAG-BICRO. Otprilike tjedan dana kasnije, uz pomoć europskih sredstava, putem iste agencije provodit će se i tzv. „Korona krediti“, odnosno uspostavit će se novi financijski instrument „COVID-19 zajmovi, u iznosu od 380 milijuna kuna, koji će služiti malim i srednjim poduzetnicima za obrtna sredstva, najavio je ministar gospodarstva, poduzetništva i obrta Darko Horvat. Isto tako, može se očekivati kako će i građanima biti omoguće odgoda plaćanja kreditnih rata, također na tri mjeseca.

Najavljeni su i beskamatni zajmovi općinama, gradovima i županijama, Hrvatskom zavodu za zdravstveno osiguranju (HZZO) i Hrvatskom zavodu za mirovinsko osiguranje (HZMO) do visine poreza na dohodak, prireza i doprinosa čije je plaćanje odgođeno i/ili je odobrena obročna otplata.
Odobrenje novih kredita za likvidnost gospodarskim subjektima za financiranje plaća, režijskih troškova i ostalih osnovnih troškova poslovanja tzv. hladni pogon (izuzev kreditnih obveza prema poslovnim bankama i drugim financijskim institucijama) u suradnji s poslovnim bankama, još je jedna od predstavljenih mjera.

Tu je i bezuvjetno produljenje trajanja projekta s rokom završetka u ožujku, travnju i svibnju 2020. godine, kao i obveze povrata sredstava s rokom dospijeća u ožujku, travnju i svibnju za 90 dana - za sve projekte sufinancirane iz Operativnog programa Konkurentnost i kohezija koji su u provedbi.
Nadalje, navedena je i ubrzana isplata 75 posto potraživanih izdataka iz Operativnog programa Konkurentnost i kohezija kroz zahtjev za plaćanje, a ostalih 25 posto po provedenoj kontroli ispravnosti izdataka u predmetnoj nabavi radova/roba i/ili usluga i donošenju odluke o ne/postojanju nepravilnosti kao temelja za zadržavanje 25 posto iznosa.

Iz resora turizma najavljena je odgoda plaćanja turističke članarine za gospodarske subjekte i privatne iznajmljivače, kao i plaćanje turističke pristojbe za privatne iznajmljivače (paušal). Tu su i potpore za programe financiranja obrtnih sredstava i poboljšanja likvidnosti ugroženih gospodarstvenika u turizmu, kao i odgoda plaćanja naknade za korištenje koncesije na turističkom zemljištu u kampovima.

Što se tiče mjera iz resora Ministarstva mora, prometa i infrastrukture, istaknuto je kako će se privremeno obustaviti naplata naknada za dozvole za izvanredni prijevoz na javnim cestama u razdoblju do 1. lipnja 2020., kao i privremena odgoda sezonskog povećanja cestarine za 10 posto za vozila IA, I i II skupine, u razdoblju od 15. lipnja do 15. rujna. Tu je i privremeno produženje sezonskog „zimskog“ ENC popusta (koji prestaje 31. ožujka) do 1. lipnja 2020. te dodatni popust od 7 posto za vozila EURO VI za vozila III i IV skupine koja koriste ENC, uz naknadno plaćanje kreditnom/naftnom karticom tijekom godine dana. Iznijeta je i preporuka lučkim upravama za odgodu plaćanja stalnog dijela koncesijskih naknada i pristojbi za korištenje operativne obale u lukama otvorenim za javni promet.

Ministarstvo poljoprivrede pripremilo je financijski paket mjera vrijedan oko 350 milijuna kuna. Uz ostalo, uvodi se povećanje sredstva za potpore male vrijednosti za sektor ribolova i akvakulture te financiranje ambalaže za proizvode ribarstva uz prethodno odobrenje Europske komisije. Među mjerama je i odgoda roka plaćanja dospjelih obveza Hrvatskim šumama za drvne sortimente – prerada drva i proizvodnja namještaja, kao i odgoda plaćanja zakupnine i koncesijskih naknada za poljoprivredno zemljište u vlasništvu Republike Hrvatske.