Vrijeme za franšizu tek dolazi

U okviru Centra za franšizu odvijaju se seminari o franšiznom poslovanju, a u suradnji sa Ministarstvom poduzetništva i trgovine razvijaju se edukativni programi za mala i srednja poduzeća, takođe u vezi sa franšiznim poslovanjem. Savjetnici centra pomažu i potencijalnim davateljima franšiza na postavljanju koncepta, kao i u pronalaženju primatelja. Aleksandar Erceg, koordinator projekta Centar za franšizu i predavač na poslijediplomskom studiju Poduzetništvo na Ekonomskom fakultetu u Osijeku, kaže da je tržište franšiza u Hrvatskoj i regiji nedovoljno razvijeno, ali da pojedini franšizni koncepti imaju šansu kroz frnašizu internacionalizirati poslovanje i da vrijeme franšiza na ovom podneblju tek dolazi.

U rujnu 2003. u sklopu Centra za poduzetništvo pokrenut je projekt Centar za franšizu. Šta je sve urađeno do sad?

Misija Centra za franšizu Centra za poduzetništvo Osijek je da postane jedan od glavnih činilaca u povećanju spoznaje o franšiznom poslovanju, kroz razvijanje obrazovnih i trening programa, istraživačkih programa, programa savjetovanja i ostalih načina diseminacije informacija vezanih za franšizu.

Prilikom pokretanja Centra za franšizu Centra za poduzetništvo Osijek kupljena je franšiza uglednog The Franchise Center-a (TCF), koji djeluje pri Sveučilištu Texas u El Pasu, čime je stečeno pravo izvođenja njihovog uspješnog seminara o franšiznom poslovanju „Big Picture“. Prilagođavanjem ovog seminara potrebama i interesima poduzetnika u Hrvatskoj, nastao je seminar «Franšiza od A do Ž» koji pruža sve informacije zainteresiranima za ulazak u svijet franšize, bilo kao njeni kupci ili davatelji.

Centar za franšizu surađuje s Ministarstvom poduzetništva i obrta na programima edukacije i savjetovanja malih i srednjih poduzetnika vezano za franšizno poslovanja, kao i s američkim veleposlanstvom u Republici Hrvatskoj. Do sada je održano preko 50 seminara diljem Hrvatske na kojima je osnovne informacije o franšiznom poslovanju dobilo više od 1000 osoba.

Osim rada na edukaciji Centar za franšizu surađuje s potencijalnim davateljima na projektiranju njihovih franšiza te s potencijalnim primateljima pri traženju potencijalnih franšiznih ponuda.

U Osijeku ima nekoliko tvrtki koje su osmislile franšizne koncepte, što na prvi pogled može djelovati iznenađujuće, s obzirom da se radi o manjem gradu. Da li je Centar zaslužan za to ili se radi o nekom drugom fenomenu? Da li je teže širiti franšizu iz manjeg mjesta? Ima li to uopće ograničavajuće faktore?

U Osijeku trenutno posluju tri franšizna sistema koja su osmišljena i pokrenuta u Osijeku. Radi se o franšiznim lancima San Francisco Coffee House, čija lokacija postoji i u Beogradu, Centar energija i Surfer. Svaki od prethodna tri davatelja franšize ima svoju priču, no ono što u Centru volimo reći jest to da je za pokretanje dva od tri koncepta i Centar za franšizu djelomično zaslužan. S gospodinom Tenšekom iz San Francisco Coffee House-a smo zajedno radili prilikom pokretanja franšize, a isto je napravljeno s i gospodinom Markovićem iz Centra energije. Treći davatelj franšize do prije godinu dana bio je uspješni primatelj franšize, no u želji da postigne više, pokrenuo je svoju franšizu koja nudi dodatne proizvode i usluge u odnosu na franšizu čiji je primatelj bio do tad. Obzirom da trenutno u Hrvatskoj djeluje oko 35 domaćih franšiznih sistema, a tri su iz Osijeka, možemo reći da su Osječani i poduzetni ljudi i dobri poznavatelji franšize, jer su uvidjeli mogućnost širenja i rasta poslovanja kroz franšizno poslovanje.

Širiti se kroz franšizu iz manjeg mjesta je vjerojatno mnogo teže nego kad razvijete franšizni sistem u većem mjestu poput Zagreba ili Beograda. Puno manje ljudi pozna i prepoznaje brend iz malog mjesta i to je vjerojatno najveći ograničavajući faktor za daljnje širenje poslovanja. Ukoliko gledamo San Francisco Coffee House – porijeklo je iz Osijeka, prva franšiza je bila otvorena u Splitu, sljedeća u Vinkovcima i u Beogradu. Dakle, iz manjeg u veći grad. Mislim da ukoliko su ideja i sistem poslovanja dobri, svejedno je odaklu potiču.

Kako biste ocijenili tržišta u regiji, uključujući i hrvatsko, za razvoj franšiza? Koji su ograničavajući faktori?

Većina tržišta u regiji trenutno nije pogodna za razvoje franšiza. Glavni ograničavajući faktori su nedostatak svijesti o franšizi kao metodi rasta i širenja poslovanja, odnosno, kao načinu ulaska u poduzetništvo i samozapošljavanja. Prema istraživanju provedenom u listopadu 2012. godine, davatelji franšize u Hrvatskoj kao glavni nedostatak većem korištenju franšize za rast i širenje smatraju nedostatak financijskih proizvoda namijenjenih franšiznom poslovanju, kao i nedostatak pravne regulative vezane za franšizno poslovanje. Također, u zadnje vrijeme jedan broj davatelja franšize je odustao od korištenja franšiznog poslovanja, te se vratio korištenju distribucije kao metode širenja.

S ostalim tržištima nisam detaljnije upoznat, osim što dobivamo povremeno upite o franšizama iz Bosne i Hercegovine, Srbije i Crne Gore. U Srbiji, koliko mi je poznato, postoji dobra povezanog Privredne komore i franšiznog udruženja, te su bili organizirani i franšizni sajmovi. U Bosni i Hercegovini prije nekoliko godina izgrađen je „Franšizni centar“ čija je osnovna zamisao bila dati poslovne usluge vezane za franšizno poslovanje (savjetovanje, marketing istraživanja, promocija, edukacija itd.), te posredovati kod prodaja franšiza. U Sloveniji postoji franšizna udruga koja vrlo dobro surađuje s tamošnjom gospodarskom komorom na promociji i edukaciji po pitanju franšiznog poslovanja.

Mislim da su i na tržištima u cijeloj regiji slični ili potpuno isti ograničavajući faktori kao i u Hrvatskoj – neupoznatost s franšiznim poslovanjem i nedostatak financijskih proizvoda namijenjenih franšiznom poslovanju (davateljima i primateljima). No, kao olakohotna okolnost može se napomenuti da je franšizno poslovanje još uvijek relativna novost za sve poduzetnike u našoj regiji, te samim time vrijeme franšiznog poslovanja u regiji tek dolazi.

Promatrajući domaća poduzeća koja se šire franšizno, kolika je njihova šansa za internacionalizaciju poslovanja kroz franšize? Da li su koncepti dobro postavljeni i imaju li šansu na inozemnim tržištima?

Ukoliko promatramo sadašnje stanje na franšiznom tržištu u Hrvatskoj rekli bismo da su šanse za međunarodno širenje domaćih franšiza vrlo male, no uvijek nas iznenadi neki od domaćih franšiznih sistema. Prije nekoliko godina hrvatski modni lanac Skandal se proširio u Skandinaviju, nedavno propali X-nation bio je prisutan s svojim trgovinama izvan Hrvatske. Već prije spomenuti San Francisco Coffee House je prisutan u Beogradu, Surf'n'Fries je nedavno otvorio franšizu u Istanbulu, Body Creator je prisutan u Sloveniji i Bosni i Hercegovini, Aquamaritime, između ostalog, ima franšize u Meksiku i Kuvajtu, časopis Putovanja za dvoje ima svoja franšizna izdanja u nekoliko država. Dakle, uspješnih primjer ima i time potvrde da se i naši domaći koncepti mogu širiti međunarodno. Svaki od navedenih primjera je dobro postavljen što se tiče procedura, pomoći primatelju prilikom rada na pokretanju franšiznog poslovanja, kao i stalne pomoći nakon pokretanja poslovanja. Spomenuti davatelji franšize prate događanja na tržištu, te nastoje pomoći svojim potencijalnim i trenutnim primateljima kako bi uspješno poslovali u ovim kriznim vremenima.

Da li je došlo vrijeme za širu saradnju franšiznih centara i udruga u regionu u cilju unapređenja tržišta, možda i zajedničog organiziranja regionalnih sajmova. Da li bi i šta bi se moglo uraditi po tom pitanju?

Centri za franšizu i franšizne udruge u cijeloj regiji bi trebale više surađivati, prvenstveno što su naša tržišta relativno mala i logistički nisu isplativa potencijalnim davateljima franšize. Zajedničkim djelovanjem moguće je podići svijest o franšiznom poslovanju u cijeloj regiji, te povećati korištenje franšiznog modela kao načina rasta i širenja poslovanja za davatelje franšize, odnosno, ulaska u poduzetništvo i samozapošljavanje za primatelje franšize. Dosadašnja povijest franšiznih sajmova u regiji (Zagreb i Beograd) pokazala je potrebu organizacije regionalnih sajmova franšize, koji bi se, ako je potrebno, „šetali“ od grada do grada (svake godine bi, primjerice, drugi grad organizirao sajam). U veljači se organizira sajam franšize u Ljubljani (SHOPexpo) te me vrlo zanima koliko će na njemu sudjelovati tvrtki iz regije, odnosno, hoće li rezultirati povećanjem svijesti o franšiznom poslovanju.

Za zajedničko organiziranje sajmova i konferencija potrebna je veća suradnja nacionalnih franšiznih udruga čiji bi zadatak trebao biti promoviranje franšize kao poslovnog modela, te veća suradnja s drugim nacionalnim udrugama radi većeg korištenja franšiznog poslovanja.