Privatne robne marke u trendu

Gomex je član CBA Trgovine, mađarske franšize, koja okuplja više domaćih trgovačkih lanaca i brojne franšizne radnje.
U toj kompaniji kažu da proizvodi privatne robne marke (eng: private label ili skraćeno PL) moraju da imaju dobar kvalitet i povoljnu cenu, pa da zbog toga pažljivo biraju dobavljače. Najvažnije im je, kako kažu, da izgrade partnerski odnos sa proizvođačima.
-Trenutno kompletan PL program radimo sa 14 proizvođača iz Srbije. Cilj nam je da, gde god je moguće, angažujemo domaće proizvođače, međutim u nekim segmentima, kako bi bili konkurentniji, pregovaramo i sa ino dobavljačim - , navode u toj kompaniji.
Za sada je učešće privatnih robne marke u ukupnoj prodaji kod ovog trgovca dostiglo 6,7 odsto sa tendencijama rasta, a najviše se prodaju osnovne životne namirnice.
Privatne robne marke su na zapadnim tržištima veoma popularne i imaju visoko učešće u prodaji. Na evropskom tržištu u proseku učestvuju sa oko 30 odsto, prema podacima SymphoniyIRI Group. U Srbiji su postale popularne tek pre nekoliko godina kada su snažno počeli da ih razvijaju veliki trgovci poput Maxija, Mercatora, Idea-e i Metroa. Sa padom kupovne moći privatne robne marke, budući da su jeftinije od deset do 40 odsto, sve se češće mogu naći u potrošačkoj korpi. Trgovci zbog toga nastavljaju da povećavaju asortiman pod sopstvenim brendovima, pa tako Delhaize ima 2.100 takvih proizvoda, DIS 510, Metro Cash&Carry 1.100, Mercator više od 1.000, a Univerexport 600. Trgovcima mogućnost da prodaju robu po nižim cenama povećava promet, a s druge strane proizvođačima se otvaraju nove poslovne mogućnosti da uposle svoje pogone. Oni koji se odluče na saradnju sa trgovcima, međutim, moraju biti spremni na nisku zaradu jer je upravo cilj privatnih robnih marki da budu povoljnije od premium brendova. Proizvođačima kojima kapaciteti nisu uposleni u potpunosti, ipak, se isplati da rade za trgovce, ali će sami reći da je najveća zarada upravo na proizvodima koje plasiraju pod sopstvenim brendovima.
Gomex poslednjih meseci snažno širi i svoju mrežu prodavnica, pa je tako u oktobru otvorio radnju u Somboru, u septembru u Novom Sadu, a u avgustu u Jarkovcu kod Sečnja. Prvi Gomex maloprodajni objekat otvoren je 1999. u Zrenjaninu. Danas taj trgovac posluje u 90 maloprodajnih objekata širom Vojvodine i zapošljava više od 850 radnika.
CBA Trgovina – Nacionalni lanac udružene trgovine Srbije je alijansa domaćih trgovaca i jedna od članica Internacionalne alijanse CBA. Osnovana je u maju 2004.
Vlasnici CBA franšize za Srbiju su nekoliko firmi koji su ujedno i regionalni distributivni centri. Te firme poseduju sopstvene maloprodajne objekte, ali i franšizno pridružene prodavnice. Franšizne radnje sklapaju franšizne ugovore sa regionalnim centrima preko kojih se i snabdevaju po povlašćenim uslovima. Pored toga što dobijaju uputstva za unapređenje menadžmenta, upravljanje prodavnicama i svakodnevno poslovanje imaju i obavezu da sprovode promotivne akcije koje su centralno koordinisane.
CBA je mađarski lanac supermarketa osnovan 1992., a od 2006. počinje da se širi i kroz franšize.
Laslo (Laszlo) Baldauf, predsednik kompanije, je nedavno izjavio da CBA lanac supermarketa ima cilj da ponovo postane najveći domaći trgovac u Mađarskoj. CBA želi da poveća broj franšiznih prodavnica i da modernizuje sopstvene trgovine. Trenutno CBA u Mađarskoj ima 1.500 franšiznih partnera koji zapošljavaju oko 35.000 ljudi u oko 3.370 prodavnica.
Prošlogodišnji obrt prodavnica CBA u Mađarskoj je bio 565 milijardi mađarskih forinti, deset milijardi više nego godinu dana ranije.
CBA posluje u Srbiji, Sloveniji, Slovačkoj, Češkoj, Rumuniji, Poljskoj, Crnoj Gori, Hrvatskoj i Bugarskoj.
pročitajte članke

Kako se može iskoristiti ovčja vuna? Poduzetnički dvojac iz Rumunjske započeo je proizvodnju peleta od ovčje vune, koji se u poljoprivredi koristi kao kvalitetno organsko gnojivo.
Iz želje da ponude atraktivan, ali dostupan prodajni prostor za male proizvođače, kreativce i dizajnere, u Beču je 2015. otvorena specijalizirana trgovina s' Fahl. Potražnja je potakla i razvoj franšizne mreže, a primatelje franšize sada traže i u Hrvatskoj.
Zašto je lakše poslovati u franšiznom sustavu, kakvu je podršku dobila od davatelja franšize u uvjetima pandemije te što je iz toga naučila, otkriva Anna Kulczyk-Szymańska, primateljica franšize poljskog trgovačkog lanca Lewiatan
Želite biti deo Fahl obitelji? Kontaktirajte nas i pokrenite vlastiti posao!
Rast prodaje i kupaca, ali i širenje franšizne mreže, obilježili su prethodnu godinu djelovanja franšiznog sustava Husse u Bosni i Hercegovini. Dobri rezultati nisu izostali ni za vrijeme karantene uslijed pandemije koronavirusa.
Najčitanije

Samoposlužni aparati za kavu, tople napitke i grickalice sreću se na mnogim mjestima. Upravo ovim, vending biznisom bavi se i obiteljska firma iz Varaždina Caffemanija. Partnere traže diljem Hrvatske.
Posao se ne može pokrenuti bez ulaganja, a franšiza po tom pitanju nije iznimka. Koje se to investicije tretiraju kao obvezne – kao ulaganja bez kojih se franšizna suradnja ne može zamisliti?
Franšizni sustavi mogu se klasificirati na različite načine i po različitim kriterijima, ali se suštinski razlikuju prema vrsti znanja koja se prenose primateljima franšize (know-how), vrsti djelatnosti ili načinu organizacije sustava.
Bez licenciranja nema franšizinga. No, iako su vrlo slični, ova se dva modela poslovne suradnje u nekoliko detalja značajno razlikuju.
Španjolski Naturhouse traži partnere za razvoj franšizne mreže i na tržištima ove regije. Na to su ih navela i dobra iskustva iz zemalja Centralne Europe. Češka je jedna od njih.