Kuda ode "brza hrana"?

1/1

Krajem kolovoza, ruska Federalna služba za sanitarno-epidemiološki nadzor i zaštitu prava potrošača (Rospotrebnadzor) priopćila je da je u nekoliko McDonald's-ovih restorana u Rusiji otkriveno nepoštivanje propisa o držanju hrane, zbog čega je do sada privremeno zatvoreno 12 objekta. Među zatvorenim restoranima nalazi se i "prvi" McDonald's, restoran koji je 1990. otvoren na Puškinovom trgu u Moskvi. Predstavnici McDonald's-a, s druge strane, najavili su da će učiniti "sve što je u njihovoj moći" kako bi uklonili propuste i ponovno otvorili svoje restorane. U zapadnim medijima, sasvim očekivano, odluka ruske sanitarne službe otvoreno je kritizirana i tumačena kao čisto politička. Isti scenarij pratio je i zatvaranje McDonald's-a na Krimu. Nije bilo potrebno posebno naglašavati da je povlačenje McDonald's-a iz ovog dijela Europe bilo uvjetovano krizom u Ukrajini i zategnutim odnosima između Zapada i Rusije. Da li će McDonald's uspjeti opstati na jednom od svojih najprofitabilnijih tržišta, tek će se vidjeti, a da je ulog veliki za obje strane, potvrđuje prije svega činjenica da u Rusiji ima čak 440 restorana, u kojima je zaposleno 35.000 ljudi. 

S druge strane oceana, donedavno drugi najveći američki lanac brze hrane Burger King uzburkao je javnost objavom da će kupiti kanadski lanac kafeterija Tim Hortons - i preseliti sjedište novoosnovane tvrtke u Kanadu - što znači da, zvanično, Burger King više neće biti američka tvrtka. Ovaj potez naišao je na kritike javnosti, medija, te samog američkog Kongresa, najviše jer se povezuje s tzv. poreznom inverzijom (tvrtka će, naime, plaćati mnogo manje poreze u SAD). Kako pišu američki mediji, ovo, međutim, nije usamljena pojava - u posljednjih deset godina 47 američkih tvrtki odlučilo se kupiti manji strani lanac ili tvrtku i, tako, premjesti sjedište u zemlju s neusporedivo nižim poreznim stopama. 

Burger King pobija ove navode i naglašava da je simbioza s kanadskim lancem samo dio šire poslovne strategije koja bi im trebala osigurati jaču poziciju na globalnoj razini. Kao što smo već pisali, oba lanca će nastaviti poslovati pod svojim obilježjima, bez promjene ili miješanja brandova i ponude. Bit će, međutim, zanimljivo pratiti koliko će "prebjeg" Burger Kinga utjecati na val lokalpatriotizma, a sudeći po dosadašnjim reakcijama mušterija i medija, lanac bi vrlo brzo mogao osjetiti značajan pad prometa i prodaje (pozivi na bojkot Burger Kinga su već preplavili društvene medije). U tom slučaju, bit će zanimljivo pratiti i kako će na to odgovoriti - vlasnici Burger King restorana. Lanac je, da podsjetimo, 2013. okončao proces potpunog franšizinga, pri čemu su gotovo svi restorani prodati primateljima franšize. Ako bi došlo do pada prometa i prodaje, to bi, u prvom redu, pogodilo male, nezavisne ugostitelje i obiteljske tvrtke koje rade pod Burger King franšizom - i koje će, pored toga, i dalje morati uredno plaćati visoke poreze u Americi.